Uoči Black fridaya (crni petak), HUB je u suradnji s agencijom Equestris proveo istraživanje o ovogodišnjim trendovima online kupnje u Hrvatskoj na uzorku od 320 ispitanika u dobi od 18 do 60 godina koji se redovito koriste internetom.

Uz podatke o online kupnji prije i tijekom pandemije, namjeri kupnje preko internetskih stranica za vrijeme Black fridaya i ubuduće, istraživanjem se željelo utvrditi i što građane zabrinjava, čemu daju pozornost te jesu li bili žrtve prijevara online kupnje.

Predsjednik Odbora za sigurnost HUB-a Milan Parat u priopćenju ističe kako prilikom kupnje na internetu kriminalci pokušavaju od građana dobiti osobne ili financijske podatke radi zloporabe.

Iznimno je važno da se građani na internetu ponašaju jednako oprezno kao i u životu. Rezultati istraživanja upućuju na činjenicu da je pandemija covida-19 utjecala na porast kupnje preko interneta te da su građani oprezniji i informiraniji nego prije, no nužno je kontinuirano upozoravati i naglašavati moguće prijetnje, poručuje.

Istraživanje HUB-a pokazalo je da građani preko interneta najčešće kupuju na mjesečnoj razini (53 posto), barem jedanput na tjedan kupuje 16 posto ispitanika, a samo njih tri posto svaki dan.

Većina ispitanika, njih 75 posto namjerava kupovati online tijekom Black fridaya, pri čemu će muškarci najčešće kupovati informatičku opremu (56 posto), a žene odjeću (76 posto), modne dodatke (62 posto) i kozmetiku (58 posto).

Gotovo 97 posto sudionika istraživanja u dobi od 18 do 60 godina barem je jedanput ove godine napravilo online kupnju, što upućuje na važnost kontinuiranog ulaganja hrvatskih banaka u digitalnu transformaciju, ističu iz HUB-a.

Napominju i kako su bankarske usluge koje su izložene internetu ujedno i najzaštićenije kako bi klijenti mogli plaćati online bez straha.

Naime, banke, financijske institucije i kartičarske kuće uskladile su se s mnogim lokalnim i europskim zakonodavnim okvirima, kao što su PSD2, primjena 3D Securea u kartičnim plaćanjima te uvođenje dvostruke autentifikacije, što jamči visoku razinu kibernetičke sigurnosti.

No, ističu iz HUB-a, cyber kriminalci kontinuirano smišljaju nove vrste prijevara i nastoje iskoristiti neoprezne i neinformirane građane kako bi zloupotrijebili njihove podatke.

Iznose i podatak iz istraživanja da je "svaki šesti ispitanik (18 posto) bio žrtva nekog oblika prijevare prilikom online kupnje, a najčešće je riječ o tome da roba nije isporučena ili je bila iznimno loše kvalitete".

Ispitanici zato ističu mogućnost povrata novca kao ključan element prilikom izbora online trgovine.

Edukacija važna za sigurnost prilikom online kupnje

Iz HUB-a ističu kako su edukacija i informiranje o opasnostima koje vrebaju i načinima za samozaštitu ključni za potpunu sigurnost prilikom online kupnje te da ta udruga i mnoge druge institucije kontinuirano provode edukativne aktivnosti radi sigurnosti na internetu.

Istraživanje HUB-a je pokazalo i da gotovo 95 posto ispitanika ažurira uređaje preko kojih kupuje (računala, mobiteli, tableti itd.) te da se koristi antivirusnom zaštitom.

S druge strane, čak 39 posto ispitanika, od toga najčešće mlađi od 35 godina, kupuju dok su spojeni na javnu Wi-fi mrežu, što znatno povećava opasnost od prijevara te upućuje na važnost daljnje edukacije i osvješćivanja javnosti o najvažnijim savjetima prilikom online kupnje.

HUB zato u priopćenju prenosi nekoliko važnih savjeta o online kupnji, uz ostalo da se online plaćanja obavljaju samo preko sigurnih internet stranica (https: protokol) i korištenjem sigurnog načina povezivanja na internet (javne Wi-fi mreže mogu biti rizične).

Važno je da se građani na internetu ponašaju odgovorno i oprezno, koriste se njime s razumijevanjem te da ne odaju privatne ili poslovne podatke.

Online plaćanja treba obavljati samo preko sigurnih internetskih stranica koristeći se sigurnim načinom povezivanja na internet, a na računalu i mobitelu te u svakoj aplikaciji postavke moraju biti postavljene tako da pružaju najviši stupanj sigurnosti.

HUB posebno ističe da zaposlenici banaka kada kontaktiraju s klijentima telefonom ili elektroničkom poštom nikada od njih ne traže osobne podatke, podatke o PIN-u i sl.

Građanima također savjetuju da ne dijele osobne i financijske podatke preko društvenih mreža, da svaku sumnju u vezi sa svojim online računom odmah prijave banci, a pokušaj prijevare policiji, čak i ako nisu postali žrtva, te da nadziru svoje transakcije.