Naime, u kolovozu je izvezeno roba u vrijednosti od 772 milijuna eura (0,2 posto više nego u istom mjesecu lani) dok je vrijednost uvoza roba dosegnula 1,37 milijardi eura (5,8 posto više nego u kolovozu 2014.) što je pogoršalo deficitarni saldo robne razmjene koji je dosegnuo iznos od gotovo 600 milijuna eura (zabilježivši pogoršanje od 14 posto na godišnjoj razini).

Tako je u kolovozu zabilježeno i pogoršanje pokazatelja pokrivenosti uvoza izvozom (56,3 posto) koji je za 4,2 bazna boda niži u odnosu na isti mjesec lani.

'Uslijed značajno većih relativnih stopa godišnjeg rasta uvoza od izvoza u kolovozu, posljedično je došlo i do produbljivanja vanjskotrgovinskog deficita koji je u razdoblju od prvih osam mjeseci dosegnuo iznos od 4,783 milijardi eura, zabilježivši pogoršanje na godišnjoj razini za 0,4 posto. Uz godišnji rast izvoza od 10,5 posto naspram rasta uvoza od 6,5 posto u istom promatranom razdoblju pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 60,6 posto', pišu RBA analitičari.

Preko 67 posto ukupnog izvoza roba u razdoblju od siječnja do kolovoza ostvareno je u zemlje članice EU (4,945 milijardi eura što je 16,3 posto više u odnosu na isto razdoblje lani).

Istovremeno je iz zemalja EU uvezeno roba u vrijednosti 9,450 milijardi eura (uz godišnji rast od 10,8 posto) te je deficit u robnoj razmjeni sa zemljama EU iznosio 4,5 milijardi kuna čime se pogoršao za 5,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

S druge strane, intenzivirani odnos u robnoj razmjeni sa zemljama EU rezultirao je većom pokrivenošću izvoza uvozom koja je iznosila 52,3 posto (2,5 postotna boda više u odnosu na isto razdoblje lani).

Istovremeno je došlo i do pogoršanja odnosa u robnoj razmjeni sa zemljama CEFTA-e te je u prvih osam mjeseci ukupan izvoz u te zemlje pao za 2,2 posto godišnje dok je uvoz iz zemlja CEFTA-e porastao za 7,8 posto na godišnjoj razini. Posljedično se suficitarni saldo u robnoj razmjeni sa zemljama CEFTA-e smanjio na 666 milijuna eura zabilježivši pad od 10,4 posto godišnje.