Sve više se čini da je pronaći i zadržati posao gotovo ravno dobitku na lutriji, pa ne čudi što je rješavanje nezaposlenosti, čije crne brojke samo rastu premda smo usred ljeta i sezonsko zapošljavanje je u jeku, ključna stvar. Istovremeno, brojke na stranici Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje brzo se mijenjaju, ali ne nužno na bolje, primjerice, u trenutku pisanja ovoga teksta, nezaposlenih je bilo 298.007 dok je otvorenih radnih mjesta 3.198. Registrirana nezaposlenost u srpnju je iznosila 298.690, od toga je bez radnog iskustva 55.833, od čega mlađih od 24 godine bez radnog iskustva 31.022, a dugotrajno nezaposlenih ima 139.873.

Padu nezaposlenosti ne pridonosi ni sezonsko zapošljavanje

U prvih sedam mjeseci 2012. godine na sezonskim poslovima zaposleno je 35.478 sezonskih radnika. Očekivano, najviše su traženi radnici u turizmu, uglavnom konobari, sobarice, kuhari, prodavači, čistačice, radnici u održavanju, kuhinjski radnici, pomoćni konobari, pomoćni kuhari, recepcionari i vrtlarski radnici.

Međutim, unatoč tome, nezaposlenost se ne smanjuje, što znači da po završetku sezone i početku jeseni neće trebati dugo čekati da se broj onih bez posla zavrti na iznad 300.000. Uostalom, i sam ministar rada Mirando Mrsić prije nekoliko dana je kazao da 'očekuje da će na jesen broj nezaposlenih rasti i to je ono što viđamo godinama, da do veljače, ožujka broj raste i tada je najveći, a onda dođe sezona i bilježi se pad, ali se nadamo da bi sredinom iduće godine moglo doći do promjene trenda i na jesen biti više otvorenih radnih mjesta nego radnika koji su izgubili posao'.

Što, međutim, konkretno kane učiniti i kakvim detaljnijim procjenama barataju, pokušali smo saznati u resornom Ministarstvu i HZZ-u, no odgovorili su nam da će 'kakva će biti jesen moći precizno reći kad budu mogli obraditi i usporediti mjesece s istim razdobljem prethodne godine. Iako je krajem srpnja 2012. godine u evidenciji HZZ-a 298.690 nezaposlenih osoba, u prvih sedam mjeseci ukupno je zaposleno 121.691, što je 12 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a 14 posto više osoba iz evidencije Zavoda na sezonskim poslovima'.

Javna uprava ostaje nepresušno vrelo novih radnih mjesta?

'U 2011. i 2010. godini tijekom mjeseca rujna i listopada u evidenciju nezaposlenih naviše je osoba dolazilo izravno iz radnoga odnosa. U rujnu i listopadu 2011. najviše je bilo traženih radnika u sljedećim djelatnostima: javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje, prerađivačka industrija, obrazovanje, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, građevinarstvo, trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikala. Po zanimanjima, najtraženiji su bili radnik u održavanju, prodavač, učitelj razredne nastave, čistačica, vrtlarski radnik, medicinska sestra, konobar, čistač ulica, njegovatelj starijih i nemoćnih osoba i profesor matematike. Među četrdeset najtraženijih zanimanja trinaest su učiteljska i profesorska (profesor hrvatskog, profesor engleskoga, učitelj matematike …)', pobrojali su Ministarstvo i HZZ.

Premda konkretan odgovor nisu dali, jer tvrde da ne mogu, ipak su i oni kazali da najveći broj ulazaka u evidenciju Zavoda možemo očekivati izravno iz radnog odnosa, te potražnju za radnicima u djelatnostima kao što su: javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje, obrazovanje, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi i drugo.

Istaknuli su i da je 'u pripremi donošenje novih mjera aktivne politike za zapošljavanje za razdoblje 2013-2014. koje će biti usmjerene prema zapošljavanju mladih i dugotrajno nezaposlenih te samozapošljavanju i dodatnom obrazovanju, odnosno stjecanju novih vještina. Okvir i doseg mjera bit će definiran sa svim zainteresiranim čimbenicima, a posebno s udrugama mladih, a u svrhu bolje optimalizacije rada u sljedećem razdoblju predstoje i promjene u organizaciji Zavoda za zapošljavanje koje će omogućiti bolju dostupnost i veću efikasnost'.