Od sredine lipnja, hrvatski maslinari obišli su 15 naših gradova kako bi promovirali svoja ulja i podsjetili da je Hrvatska zemlja maslinovog ulja. 'Soil of olive oil', glasi slogan na engleskom jeziku, kojim ukazuju da je tradicija maslinarstva kod nas toliko stara da je postala dio tla, na kojem se maslina uzgaja nekoliko stoljeća pr. n. e. Ali potrošnja tog mirisnog, ukusnog i blagotvornog ulja u Hrvatskoj toliko je niska da je osvještavanje prvo potrebno našim građanima, pa onda i strancima
'Imamo bogatu tradiciju, izvrsna ulja i uljare, prirodne uvjete i turizam, ali koristimo deset puta manje maslinovog ulja nego neke druge europske zemlje', kaže Ivana Burazin, voditeljica projekta 'Hrvatska zemlja maslinova ulja'.
Hrvatski građani godišnje potroše oko dvije litre maslinovog ulja, a, primjerice, u Grčkoj preko dvadeset litara, podaci su Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu. Španjolci troše šest puta više, Portugalci trostruko, a Talijani preko dvostruko više maslinova ulja nego mi.
Kako bi to promijenili, voditeljica projekta Burazin, iz zagrebačke tvrtke Manufaktura, povela je brojne maslinare da svoja ulja od početka ljeta predstave u 13 jadranskih gradova, od Dubrovnika do Pule, i dva kontinentalna grada, u Zagrebu i danas u Osijeku. Na središnjoj tržnici Osječani su kušali i kupovali neka od naših najboljih ulja – OPG Balija iz Fažane, OPG Marija Buršić, PZ Brachia i PZ Postira s Brača, Oleum Dalmatia iz Biograda na moru, obrta Buddy iz Zadra, Zlatna polja iz Kaštel Gomilice i Zvijezda.
Nakon Slavonije, ovi maslinari idu na trodnevnu manifestaciju hrvatskih maslinovih ulja u Beograd, gdje će se pohvaliti kako u Hrvatskoj sada imamo preko šest milijuna stabala maslina na 30 tisuća hektara. U brošuri Hrvatske gospodarske komore koja se dijeli na njihovim štandovima poručeno je kako želimo do ulaska u EU imati najmanje deset milijuna stabala i proizvodnju veći od deset tisuća litara godišnje. Trenutačna proizvodnja iznosi oko sedam tisuća litara, a potrošnja tek dvije litre po stanovniku. Od 2004. do 2010. zasađeno je oko pet tisuća hektara novih maslinika.
Istražuje se tradicija maslinarstva na našim prostorima – u arheološkima nalazima u Vranjicu kod Splita pronađene su koštice maslina koje su uzgajane pet stotina godina prije dolaska Grka na to područje. Zahvaljujući Grcima, maslinarstvo je nezaustavljivo napredovalo. Po tadašnjem brzom napretku maslinara ističu se Vis i Hvar, gdje je u Jelsi pronađen mlin za masline iz 1. stoljeća. Slava i nagrade istarskog ulja, dakako, nisu od jučer, pa je tako poznat stih rimskog pjesnika Marka Valerija (40–103), koji piše 'Kordobo, koja si bogatija od uljevitog Venafra, a savršena koliko i ulje u amfori iz Istre'. U sjeveroistočnom dijelu Istre, kod Tara i Červara pronađene su amfore, keramičke posude za konzerviranje i transport maslinova ulja, iz predrimskog razdoblja.
Brojne takve povijesne činjenice ističu se na štandovima naših maslinara koji obilaze Hrvatsku ne bi li dokazali da je ovaj drevni prehrambeni proizvod duboko ukorijenjen u našoj kulturi i da ga trebamo više koristiti radi njegovanja naše kulture, kvalitete prehrane i uživanja i ugleda Hrvatske kao maslinarske zemlje. Jer to skupocjeno ulje može biti važan izvozni proizvod. Raznolikosti naših maslinovih ulja doprinosi razvučenost uzgojnog područja koje se proteže duž 800 kilometara obale i oko tisuću otoka. Na tom području određeno je šest podregija – Istra, Kvarner, sjeverna Dalmacija, srednja Dalmacija, južna Dalmacija, dalmatinsko zaleđe.
U Manufakturi najavljuju da će se ovaj projekt u Hrvatskoj i inozemstvu nastaviti i nakon ljeta, a imaju i potporu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva i Hrvatske gospodarske komore.
