U Hrvatskoj je 2012. uveden porez na inozemne mirovine što je izazvalo burne reakcije hrvatskih građana koji su se nakon dugogodišnjeg rada u inozemstvu vratili u domovinu. Oštre porezne škare zahvatile su brojne umirovljenike koji su mirovine stekli u državama s kojima Hrvatska ima ugovore prema kojima pravo i prednost naplate poreza ima zemlja prebivališta. Riječ je o 37 zemalja, među kojima su Austrija, Italija, Švicarska, Francuska, ali i zemlje bivše Jugoslavije.

Njihove relativno visoke mirovine za naše prilike zahvaćene su progresivnim oporezivanjem po istom principu kao plaće. Tako je, primjerice, umirovljenik s 2.000 eura (15.000 kuna) mirovine zarađene u Švicarskoj trebao platiti oko 2.500 kuna poreza mjesečno.

Od oporezivanja su izuzeti građani koji su radili u Njemačkoj, Švedskoj, Nizozemskoj i drugim zemljama s kojima imamo ugovore o oporezivanju prema mjestu rada.

Zbog uvođenja ovog poreza, brojni umirovljenici odustali su od povratka u Hrvatsku, a neki koje je harač zatekao u Hrvatskoj, vratili su se na staro mjesto prebivališta u inozemstvu zbog niže porezne obveze.

Dio umirovljenika oglušio se na ovaj namet pa je početkom ove godine Porezna uprava, nakon što je od matičnih zemalja dobila podatke o primateljima stranih mirovina, na brojne adrese poslala upozorenje da reguliraju svoj porezni status.

U sklopu aktualne porezne reforme vladajući su odlučili osjetno olakšati položaj ove kategorije umirovljenika nastojeći time potaknuti povratak i useljavanje hrvatskih iseljenika.

Prema Marićevu prijedlogu, inozemne mirovine i dalje će se oporezivati na isti način kao plaće, ali će se porezna obveza u konačnici umanjiti za 50 posto.

Dakle, na oporezivu osnovicu iznad 3.800 kuna svi umirovljenici plaćat će porez po stopi od 24 posto do visine od 17.500 kuna te po stopi od 36 posto iznad te svote pri čemu će ukupni obračunati porez biti umanjen za 50 posto.

U našem primjeru povratnik iz Švicarske plaćat će 1.350 kuna poreza, 1.250 kuna manje nego što plaća danas

Kod viših iznosa mirovine uštede će biti još veće zbog snažnije progresivnosti u dosadašnjem modelu oporezivanja. Tako će, primjerice umirovljenik s mirovinom od 3.000 eura (22.500 kuna), koji je dosad morao plaćati oko 5.200 kuna poreza, ubuduće plaćati samo 2.250 kuna.

Naglašavamo da će blagodati Marićeve reforme osjetiti i domaći umirovljenici s višim mirovinama jer su pravila oporezivanja jednaka bez obzira na porijeklo mirovine.