Na tu opasnost upozorio je još jednom i ministar financija Zdravko Marić. 'Razdoblje povijesno najnižih referentnih kamatnih stopa približava se kraju. Na nama je da učinimo sve da bi taj efekt rasta kamatnih stopa, koji neće preko noći biti tako velik, bio što manje osjetljiv za državni proračun, poduzetnike, sve građane', izjavio je Marić uoči konferencije MMF-a i HNB-a u Dubrovniku. 

S tim u vezi Marić se osvrnuo i na inicijativu Hrvatske narodne banke i podržao prijedlog guvernera Vujčića da banke građanima ponude mogućnost pretvaranja promjenljivih kamatnih stopa u fiksne.  

Podsjetimo, u svibnju su iz HNB-a najavili da će bankama uputiti preporuke s ciljem da informiraju građane o mogućnostima refinanciranja kredita te da im ponude što povoljnije uvjete fiksiranja kamatnih stopa.  

Većina banaka svojim klijentima već nudi mogućnost zaštite od kamatnog rizika, ali pretvaranje promjenljivih kamata u fiksne nije besplatno.

S obzirom na to da su promjenljive kamatne stope u pravilu nešto više od fiksnih, treba platiti trošak fiksiranja. Uz to, refinanciranje kredita prate javnobilježnički troškovi ovjere aneksa ugovora.

Povoljna je okolnost ta da je trenutno trošak fiksiranja relativno nizak. Prema dostupnim informacijama, on iznosi od 0,15 do 0,20 postotnih poena na dospijeća do pet godina, a na dulja dospijeća nešto je viši.  

U svakom slučaju, trošak fiksiranja kamata znatno je manji od povećanih kreditnih rata u slučaju značajnijeg rasta referentnih kamatnih stopa.  

Tportalov izračun rasta kreditnih rata u slučaju povećanja referentnih kamatnih stopa od jedan do tri postotna poena na primjeru kredita od 50.000 i 100.000 eura pokazuje da korisnicima kredita s promjenljivim kamatnim stopama prijeti rast kreditnih rata od 25 do čak 200 eura.  

S druge strane, ako se odluče na fiksiranje kamatne stope, povećanje rate kreće se od pet do šest eura za kredit od 50.000 eura, odnosno od 10 do 12 eura za kredit od 100.000 eura.