Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj porasla je u svibnju na mjesečnoj razini za 2,4 posto, dvostruko snažnije od prosjeka EU, pokazuju podaci europskog statističkoj ureda
U svibnju je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u EU porasla za 1,2 posto na mjesečnoj razini, dok je na području zajedničke europske valute taj rast iznosio 1,3 posto.
Industrijska proizvodnja u svibnju u Hrvatskoj skočila je za 2,4 posto, nakon pada u travnju od 1,9 posto.
Među zemljama članicama čiji su podaci raspoloživi Eurostatu, najveći rast je ostvarila Litva, 3,8 posto, Rumunjska 3,5 i Češka 3,3 posto, dok su najveći pad zabilježili Portugal i Malta, za otprilike 1 posto.
vezane vijesti
Prema kategorijama proizvoda, rast industrijske proizvodnje u EU na mjesečnoj razini proizlazi iz rasta proizvodnje kapitalnih dobara, za 2,0 posto, trajnih potrošačkih dobara, 1,8 posto, netrajnih potrošačkih dobara za 1,0, proizvodnje energije za 0,7 te intermedijarnih dobara za 0,6 posto.
Na području eurozone, pak, proizvodnja kapitalnih dobara skočila je 2,3 posto, proizvodnja trajnih potrošačkih dobara 1,8 posto, netrajnih potrošačkih dobara 1,2, proizvodnja energije 0,9 te intermedijarnih dobara za 0,3 posto.
Industrijska proizvodnja u svibnju na godišnjoj razini porasla je istovjetno i u eurozoni i na području cijele EU, 4 posto. Pritom je najveću stopu rasta zabilježila Rumunjska, 14,6 posto, a slijede Estonija s 12,6, Češka s 10,7, Bugarska s 9,6, Latvija s 9,8 te Slovenija s 9,1 posto. Pad je zabilježen u Malti i Velikoj Britaniji, u obje po 0,7 posto.
U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u svibnju u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec skočila 3,3 posto, nakon što je u travnju na godišnjoj razini zabilježen pad od 0,6 posto.
Za rast u EU zaslužne su sve kategorije proizvoda, pri čemu je proizvodnja trajnih potrošačkih dobara ostvarila porast od 6,8 posto, proizvodnja kapitalnih dobara 6,1 ntermedijarnih dobara 4,9, netrajnih potrošačkih dobara 2,4 te proizvodnja energije 1,1 posto.
I u eurozoni su rastu proizvodnje na godišnjoj razini pridonijeli svi promatrani segmenti, a pritom je proizvodnja trajnih potrošačkih dobara skočila 7,5 posto, proizvodnja kapitalnih dobara 5,5, intermedijarnih dobara 3,8, netrajnih potrošačkih dobara 2,6 te proizvodnja energije 2,2 posto.
