Iako su ekonomisti i sam guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić poručili da će uvođenje eura donijeti novi inflacijski pritisak na cijene, predomisliti se više ne možemo. Hrvatska će ući u eurozonu u izvanrednom razdoblju zbog pandemije koronavirusa i uz stope inflacije koje prilikom primanja u europodručje nije imala nijedna zemlja
Treba li se brinuti zbog toga, hoćemo li ekonomistima diljem svijeta dati povoda za razgovor i pisanje radova zbog uvjeta u kojima uvodimo euro i stignemo li možda odgoditi uvođenje nove valute, priupitali smo ekonomista Željka Lovrinčevića te nam je dao detaljan uvid u pojave koje možemo očekivati u idućim mjesecima i do kraja godine.
U ovom trenutku, poručuje Lovrinčević, prekasno je za razmišljanje o eventualnoj odgodi uvođenja eura.
'Na oku moramo imati novi moment, a to je da u slučaju odgode nema nikakve garancije da ćemo iduće godine ispunjavati mastriške kriterije. Tek ulazimo u razdoblje ubrzane inflacije, tek sad ona postaje problem u poduzećima zbog visokih cijena energenata', kaže.
vezane vijesti
Dok je dio zemalja Europske unije već prošao kroz više faze inflacije te skupog goriva i prehrambenih proizvoda, nas to čeka tek u proljeće i ljeto, što će odraziti i na povišenim cijenama tijekom turističke sezone. Druge zemlje EU-a ne ovise o turizmu kao mi, pa nisu ni imale takve periode snažnog rasta cijena, kakav čeka nas, a to će dovesti i do drugih komplikacija:
'Pojedini ljudi već sad razmišljaju o tome da podignu cijene kako bi krajem godine izbjegli dolazak na razne crne liste', dodaje Lovrinčević.
Iduće godine, kaže, Hrvatska više ne bi ispunjavala inflacijski kriterij za euro, pitanje je i koliko će rasti kamate na obveznice, tj. na dug, koje će uskoro također početi rasti, a preostaje vidjeti hoće li se nastaviti pad udjela javnog duga u BDP-u jer se taj kriterij ionako ne može zadovoljiti, već je uvođenje eura uvjetovano stalnim padom omjera duga u BDP-u.
'Pokrenuli smo mehanizam očekivanja. Čim se krene razmišljati u smjeru iskazivanja dvojnih cijena u trgovinama, postaje jasno da se ambijent neće promijeniti, sad je kasno za odustajanje od eura. Nažalost, ono se poklapa s inflacijskim ciklusom i njegovo uvođenje ostavit će gorak okus zbog skupih energenata, turizma i hrane. Nova valuta dolazi na kraju inflacijskih udara i većina ljudi tome će pripisati sva poskupljenja, što je neopravdano i netočno', predviđa sugovornik i nastavlja:
'Euro će postati oštra politička agenda, bit će kriv za poskupljenja i gubitak suvereniteta te će dijelu politike doći kao šlag na tortu.'
Lovrinčević se po pitanju divljanja cijena pita što rade regulatori i zašto ne postoji tržišna utakmica. Pita se što radi Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, regulator plinskog tržišta, i zašto se dozvoljava rast trgovačkih marži i stvaranje oligopola.
Došli smo, dodaje, u situaciju da Grad Zagreb ima otvorenu poziciju za nabavu 60 posto godišnje potrošnje plina. 'Odsutna je koordinacija nabave države i lokalnih jedinica pa nemamo dogovorenu nabavnu cijenu plina. Nije to propust Grada Zagreba, već cijele Hrvatske i regulatora. Rast marži na prehrambene proizvode omogućen je kad je smanjen PDV, primjerice kad je smanjen PDV na sjeme i sadni materijal, 50 posto iznosa smanjenja otišlo je u više marže. Potrošnja plina u Europi ove godine porasla je samo tri posto, nema govora o nekakvom velikom oporavku potrošnje. Visoke cijene došle su iz geopolitičkih i špekulantskih krugova, u svijetu je obilje novca pa sve može postati predmet špekulacije, recimo i prazan kontejner na nekakvom brodu', pojasnio je Lovrinčević i zaključio:
'Ključno je pitanje što sada u Hrvatskoj rade regulatori?'
