Prosječna neto plaća po zaposlenom u Hrvatskoj isplaćena u prosincu za studeni iznosila je 7333 kune i u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec porasla je za respektabilnih 6,8 posto. No kada se uzme u obzir inflacija, koja je u studenom dosegnula 4,8 posto, realni rast iznosio je znatno skromnijih 1,9 posto. Drugim riječima, od prosječne povišice koja je iznosila 470 kuna inflacija je pojela čak 340 kuna.

Godinu ranije situacija je bila sasvim drugačija. Prosječna mjesečna neto plaća za studeni 2020. iznosila je 6863 kune i nominalno je porasla na godišnjoj razini za 3,2 posto. No kako je tada inflacija bila negativna, zabilježen je realni rast od 3,4 posto.

Iako je nominalni rast plaća još uvijek viši od inflacije, trend rasta cijena već mjesecima ozbiljno nagriza kupovnu moć građana. Zahvaljujući ubrzanju inflacije plaće zaposlenih u sve više djelatnosti gube utrku s njome.

U srazu s inflacijom najgore su prošle plaće zaposlenih u djelatnosti rudarstva i vađenja mineralnih sirovina, kojima su realne plaće na godišnjoj razini smanjene za 2,2 posto te su u prosjeku iznosile 8287 kuna.

U minusu su i djelatnici zaposleni u ostalim uslužnim djelatnostima, a koje obuhvaćaju sitne usluge (popravci, usluge osobne njege, frizerski saloni i sl.). Njima je prosječna plaća od 5826 kuna realno niža za 0,1 posto nego lani.

Inflacija je počela nagrizati i plaće u javnom sektoru, u kojemu u posljednje vrijeme nema velikih povišica. Tako su realne plaće djelatnika u zdravstvu i socijalnoj skrbi s prosjekom od 8287 kuna realno u plusu samo 0,4 posto, a one zaposlenih u javnoj upravi i obrani s prosjekom od 8444 kune tek 0,6 posto. Skroman rast realnih primanja bilježe i zaposleni u obrazovanju (+1,5 posto, na 7829 kuna).

Kada je riječ o pretežno privatnom sektoru, najteže se s inflacijom nose plaće u građevinarstvu (+0,9 posto), prijevozu i skladištenju (+1,4 posto) te administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (+1,5 posto).

S druge strane, inflacija je najmanje ugrozila kupovnu moć zaposlenih u ugostiteljstvu i turizmu, čije su plaće realno skočile 10 posto. Treba uzeti u obzir to da su prošle godine plaće u tim djelatnostima pretrpjele pad zbog negativnih utjecaja pandemije.

Povišice su osjetno nadmašile inflaciju u najbolje plaćenom ITC sektoru, u kojem su realne plaće skočile 5,2 posto, dosegnuvši prosječnu razinu od 10.073 kune. Dobro se nose s inflacijom i plaće u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (+5,7 posto) te djelatnostima koje pokrivaju umjetnost, zabavu i rekreaciju (+4 posto).

Plaće u prerađivačkoj industriji i trgovini, sektorima koji zapošljavaju najviše radnika, umjereno su rasle. Pritom nešto veći realni rast, od 2,7 posto, bilježi trgovina.

U prerađivačkoj industriji prosječna plaća dosegnula je 6946 kuna, uz realni rast od 2,6 posto. No u ovoj skupini djelatnosti postoje velike razlike među industrijama. Najbolje su plaćeni zaposleni u naftnoj i farmaceutskoj industriji, u kojima prosječne plaće premašuju 10.000 kuna, dok su na samom dnu tekstilna i kožarska industrija, u kojima većina radnika prima minimalac.

Nedavno je portal MojPosao objavio podatke o prosječnim plaćama u pojedinim zanimanjima u zadnjem kvartalu prošle godine. Prema istraživanju servisa MojaPlaća, najvišu mjesečnu plaću i dalje imaju piloti (21.936 kuna), direktori IT poslova (20.549 kuna) te regionalni direktori (20.154 kune), iza kojih su kontrolori leta i direktori prodaje.

Najslabije plaćeni radnici su šivači s prosječnom mjesečnom plaćom od 4294 kune, spremačice (4332 kune) te frizeri (4352 kune).