Svjetska banka predviđa puno goru budućnost svjetskog gospodarstva nego početkom godine, a u buduću računicu uključila je i stagflaciju, noćnu moru svih ekonomista u kojoj gospodarski rast stagnira ili čak pada dok cijene i dalje rastu. Stagflacija prijeti i Hrvatskoj, ali o čemu je zapravo riječ i zašto je to toliko teška gospodarska dijagnoza
U siječnju, kada je pogled na gospodarsku budućnost bio puno optimističniji, predviđalo se da će svjetsko gospodarstvo rasti po stopi od 4,1 posto. Sadašnja prognoza predviđa rast od 2,9 posto, a i za 2023. i 2024. godinu procjene se kreću oko tri posto.
Rastom inflacije, raste i zabrinutost jer potencijalna prehrambena kriza uzrokovana ratom u Ukrajini, a i kriza energetskog sektora izrazito negativno utječu na globalnu trgovinu. Uz sve navedeno, strahuje se od stagflacije, odnosno gospodarske dijagnoze koja podrazumijeva spor ekonomski rast i visoku inflaciju. Pojam zapravo nema striktnu definiciju, ali u svakoj kombinaciji uključuje visoku nezaposlenost i oslabljeno gospodarstvo uslijed rasta cijena.
vezane vijesti
Jedan od okidača stagflacije skok je cijena sirovina, što onda izravno utječe na porast inflacije, a samim time smanjuje se kupovna moć građana.
U 70-im godinama 20. stoljeća Saudijska Arabija s još nekoliko zemalja uvela je embargo na naftu SAD-u i još nekim zemljama. Kako su rasle cijene nafte, rasli su i životni troškovi. Na primjeru SAD-a u razdoblju od 1974. do 1982. godine vidljivo je da su i inflacija i nezaposlenost iznosili iznad pet posto. No da bismo razumjeli stagflaciju, potrebno je prvo shvatiti što je zapravo inflacija.
Inflacija je stopa rasta cijena roba i usluga, što samim time znači pad vrijednosti novca i smanjenje kupovne moći. To se može dogoditi iz više razloga - od nedostatka nekog proizvoda ili radne snage do povećanja potražnje. Također je mogu potaknuti političke odluke o carinama, državnoj potrošnji i kamatnim stopama koje određuju središnje banke.
Stagflacija je kombinacija inflacije i loših gospodarskih uvjeta koja uzrokuje spor rast ili pad BDP-a. Isto tako može trajati duže i teže ju je iskorijeniti nego inflaciju. Kad je gospodarstvo slabo, inflacija je obično niska jer je s jedne strane manja potražnja potrošača, a s druge strane mnogo je proizvoda na zalihama i usluga pa im cijena pada. Visoka inflacija je stoga vjerojatnija kada je gospodarstvo snažno jer rastuća potražnja potrošača povećava cijene.
Stagflacija je najgora od svih mogućih situacija u kojoj se gospodarstvo neke države može naći upravo zbog slabog gospodarskog rasta i naglog rasta cijena. A zašto je ovakvu situaciju teško riješiti? Jedno od oružja protiv inflacije bilo bi povećanje kamatnih stopa, ali ono dodatno slabi ekonomiju i može dovesti do recesije. U 70-im godinama prošlog stoljeća zbog stagflacije su povećane kamatne stope, što je izazvalo razdoblje recesije u cijelom svijetu i dovelo do velikih financijskih kriza.
Dakle povećanjem kamatnih stopa inflacija se može stabilizirati, ali je onda velik rizik od recesije. U takvoj se situaciji trenutačno nalazi i SAD, a slični scenariji mogući su i u Hrvatskoj.
Recesija podrazumijeva to da nacionalno gospodarstvo bilježi negativan gospodarski rast, tj. pada u dva uzastopna kvartala. Recesija duga više od osam kvartala, odnosno dvije godine rezultira gospodarskom depresijom.
