I u eurozoni se godišnja stopa inflacije zadržala na srpanjskih jedan posto, u skladu s preliminarnom procjenom Eurostata objavljenom krajem kolovoza.

Time je inflacija mjerena potrošačkim cijenama na području primjene zajedničkee valute na najnižim razinama u protekle gotovo tri godine. Također je upola slabija u usporedbi s kolovozom prošle godine i daleko ispod ciljane u Europskoj središnjoj banci (ECB) od "nešto ispod dva posto".

Najviše su u eurozoni u prošlom mjesecu na godišnjoj razini porasle cijene svježe hrane, za 2,5 posto, nakon 1,7-postotnog povećanja u srpnju. U široj kategoriji hrane, alkoholnih pića i duhana i duhanskih proizvoda zabilježen je rast cijena za 1,9 posto, nakon srpanjskog 2-postotnog rasta. Cijene usluga uvećane su za 1,3 posto prema godini ranije, nakon 1,2-postotnog rasta u srpnju.

Izuzetak su energenti koji su pojeftinili za 0,6 posto u usporedbi s prošlogodišnjim kolovozom, nakon rasta njihovih cijena za 0,5 posto u mjesecu ranije. U Hrvatskoj je godišnja stopa inflacije mjerena HICP-om u kolovozu iznosila 0,6 posto, nakon srpanjskih 0,9 posto. U kolovozu prošle godine iznosila je 2,1 posto.

Među zemljama-članicama najviše godišnje stope inflacije mjerene HICP-om zabilježene su u prošlom mjesecu u Rumunjskoj, od 4,1 posto, a slijede Mađarska s 3,2 posto, te Nizozemska i Latvija, sa stopom od 3,1 posto.

Pad cijena na godišnjoj razini zabilježen je samo u Portugalu, za blagih 0,1 posto. U skupini zemalja s izrazito slabim rastom potrošačkih cijena još su izdvojene Grčka i Španjolska, s rastom cijena od 0,1 odnosno 0,4 posto. U usporedbi sa srpnjem, godišnja je inflacija u kolovozu oslabila u devet zemalja EU-a, ostala je nepromijenjena u šest a ubrzala u njih 12.