Najsnažnije su u svibnju u eurozoni porasle cijene energije, za 39,2 u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U travnju uvećane su 37,5 posto, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda, objavljeno u utorak.

Cijene energije počele su snažno rasti još u drugoj polovini prošle godine, potaknute valom potražnje koji je pokrenuo oporavak gospodarstva od pandemijske krize.

U ovoj godini njihov je rast ubrzao budući da je Europska unija vodećem dobavljaču Rusiji uvela niz sankcija zbog njezine invazije na Ukrajinu. EU je tako jutros postigao dogovor o zabrani uvoza ruske nafte brodovima, a planira smanjiti i uvoz ruskog plina.

Ruski plinski div Gazprom obustavio je u svibnju isporuku plina Bugarskoj, Poljskoj i Finskoj, koje su odbile ponuđeni mehanizam plaćanja ruskog plina u rubljama. Od danas ruski plin neće više stizati ni nizozemskoj GasTerri.

Dodatni problem izazvala je u svibnju i Ukrajina blokadom ključne tranzitne točke na plinovodu kojim ruski plin stiže u Europu. Eurozona je u svibnju bilježila i snažniji rast cijena prerađene hrane, alkoholnih pića i duhanskih proizvoda, za 7,0 posto. U travnju bile su porasle 5,4 posto.

Kada se isključe energija i svježa hrana, cijene su u zoni primjene zajedničke europske valute u svibnju porasle 4,4 posto, nakon 3,9-postotnog rasta u travnju, utvrdio je Eurostat. Među članicama eurozone najsnažnije su u prošlom mjesecu porasle cijene u baltičkim zemljama, pokazuje izvješće europskog statitičkog ureda.

Tako je Estonija u svibnju bilježila stopu inflacije od 20,1 posto, Litva od 18,5 posto, a Latvija od 16,4 posto. Dvoznamenkaste stope inflacije bilježile su i Slovačka i Nizozemska, od 11,8 odnosno 10,2 posto.

Najblaže su u svibnju porasle potrošačke cijene na Malti, za 5,6 posto. Blizu je i Francuska sa stopom rasta cijena od 5,8 posto.