Inovativno poduzetništvo u Hrvatskoj treba domaće reference kako bi lakše nastupilo na izvoznom tržištu, ocijenjeno je na okruglom stolu o inovativnom poduzetništvu u organizaciji Hrvatske banke za obnovu i razvitak i Poslovnog dnevnika
Domaći propisi znaju biti neprelazna prepreka za domaće poduzetnike - inovatore, pa umjesto njihovih proizvoda na hrvatsko tržište stižu uvozni proizvodi dvojbene kvalitete, rečeno je na skupu.
Vlasnik tvrtke Tehnix Đuro Horvat tako kaže da mnogi proizvodi njegove tvrtke imaju dobru prođu u inozemstvu dok u Hrvatskoj, primjerice, ne uspjeva prodati uređaje za pročišćavanje vode čemu se čude kupci iz inozemstva.
Slična iskustva ima i Končar sa svojim elektromotornim vlakom koji će voziti na prugama Bosne i Hercegovine, a još ga nema u Hrvatskoj, kao i tvrtka Altpro čiji vlasnik i osnivač Zvonimir Viduka kaže da sigurnosne željezničke uređaje ne može plasirati HŽ-u iako su u primjeni diljem svijeta.
Jedna od uloga tvrtki koje se financiraju iz državnog proračuna trebala bi biti razvoj domaće industrije, no to je tako u svijetu, ne i u Hrvatskoj, smatra Stjepan Car iz Končar - Instituta za elektrotehniku.
Sudionici okruglog stola smatraju da je nemogućnost dobijanja referenci na domaćem tržištu veći problem od financiranja, u kojem sudjeluju HBOR, BICRO, Ministarstvo gospodarstva i druge institucije.
Predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev podsjetio je da je HBOR 2006. godine uveo kreditnu liniju za inovatore putem koje je do sada plasirano 750 milijuna kuna. Ta sredstva, kaže Kovačev, nisu raspoređena na puno korisnika jer nije bilo ni puno zahtjeva. Smatra da je jedan od razloga taj što inovatori nemaju poduzetničko iskustvo.
Vedran Bilas sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva smatra da je za inovativno poduzetništvo važna veza znanstvenih institucija i gospodarstva, ali smatra da su oni međusobno udaljeni. Izvijestio je da FER uspostavlja gospodarske savjete te da unutar fakulteta djeluje Centar za transfer tehnologija.
Ravnateljica Instituta Ruđer Bošković Danica Ramljak smatra da su izdvajanja od 0,7 posto BDP-a godišnje za znanost preniska, a skroman je i udio gospodarstva u financiranju rada Instituta. Za gospodarstvo su, ističe, važna i temeljna i primijenjena istraživanja jer se i jedna i druga mogu komercijalizirati.
