Barkodovi su danas sastavni dio svakodnevnog života – nalaze se na gotovo svakom proizvodu u trgovinama, poštanskim paketima, pa čak i u bolnicama. No, malo tko razmišlja o povijesti tih jednostavnih crno-bijelih oznaka koje su odigrale ključnu ulogu u modernizaciji globalne trgovine i tehnologije. U 75 godina, otkako su prvi put osmišljeni, barkodovi su prošli dug put – od vizije jednog inženjera do sustava koji svakodnevno podržava milijarde transakcija diljem svijeta.
Priča o barkodovima započinje 1949. godine kada je američki inženjer Joe Woodland, inspiriran crtama koje je ispisao prstima u pijesku na plaži, razvio ranu ideju o kodiranju informacija pomoću crta. Woodland i njegov kolega Norman Joseph Woodland podnijeli su patent za ovu ideju 20. listopada 1949. godine. Iako je koncept bio inovativan, tek je nekoliko desetljeća kasnije, uz pomoć IBM-a, barkod doživio svoju pravu primjenu.
Krajem 1960-ih godina, IBM je postao ključni igrač u razvoju barkod tehnologije. Paul McEnroe, inženjer u IBM-u, bio je zadužen za projekt koji je imao za cilj stvoriti sustav koji bi omogućio brže obavljanje transakcija na blagajnama supermarketa. Njegova ideja bila je jednostavna: upotrijebiti laserske skenere koji bi čitali oznake na proizvodima. To je, u vrijeme kad su barkodovi još bili u povojima, djelovalo kao futuristička vizija, no McEnroe i njegov tim su vjerovali u uspjeh.
vezane vijesti
Barkodovi u praksi: Od laboratorija do supermarketa
Jedan od najvećih izazova u razvoju barkodova bio je uvjeriti IBM-ove pravnike da laserska tehnologija neće biti opasna za korisnike. Pravna služba IBM-a u početku je bila skeptična, bojeći se mogućnosti da bi se ljudi mogli ozlijediti laserima i tužiti tvrtku. Kako bi riješio ovaj problem, McEnroe je proveo testove na Rhesus majmunima kako bi dokazao sigurnost lasera. Nakon uspješnih testova, pravni odjel je popustio, čime je omogućen nastavak rada na projektu.
Godine 1973., prehrambena industrija službeno je usvojila Universal Product Code (UPC), jedinstveni sustav barkodova koji je razvijen u IBM-u. Prvi proizvod s barkodom skeniran je 1974. godine u Marsh supermarketu u Ohiju, a radilo se o paketu žvakaćih guma. Ovaj povijesni trenutak označio je početak revolucije u maloprodaji koja je ubrzo osvojila cijeli svijet, piše BBC.
U sljedećih nekoliko godina, barkodovi su počeli ulaziti u britanske supermarkete, a prvi proizvod koji je tamo skeniran bila je kutija čajnih vrećica. Iako je tehnologija u početku bila kontroverzna – s nekim sindikatima i potrošačima koji su se bojali gubitka poslova ili manipulacije cijenama – barkodovi su ubrzo dokazali svoju vrijednost, smanjujući redove na blagajnama i omogućavajući trgovinama efikasnije upravljanje zalihama.
Zablude i teorije zavjere: Barkod kao 'Žig Zvijeri'
Unatoč velikim uspjesima, barkodovi su naišli i na neočekivane protivnike. U 1970-ima, neki vjerski fanatici povezali su barkodove s biblijskim 'Žigom Zvijeri', proročanstvom iz Knjige Otkrivenja koje opisuje kraj svijeta. Jedan članak iz 1975. godine objavljen u publikaciji Gospel Call sugerirao je da bi barkodovi mogli biti znak Antikrista i predviđao da će ljudi jednog dana imati 'laserski tetovirane' barkodove na čelu ili ruci kako bi mogli kupovati i prodavati.
Ove bizarne teorije dodatno su pojačane u knjizi The New Money System iz 1982. godine, gdje je autorica Mary Stewart Relfe tvrdila da je broj 666, poznat kao 'Broj Zvijeri', skriven unutar crta svakog barkoda. Iako su ove tvrdnje ubrzo opovrgnute, teorije zavjere o barkodovima i dalje su prisutne u nekim dijelovima svijeta, osobito među ekstremističkim vjerskim grupama.
Jedan od zanimljivih primjera dolazi iz Rusije, gdje članovi ortodoksne kršćanske skupine poznate kao Starovjerci izbjegavaju barkodove, vjerujući da su oni znak Antikrista. Agafija Lykov, članica ove grupe, koja živi u izoliranom dijelu Sibira, rekla je novinarima da spaljuje sve pakete s barkodovima jer ih smatra zlim.
Moderni barkodovi: Tehnologija koja oblikuje svijet
Iako su teorije zavjere uzrokovale određene kontroverze, barkodovi su danas postali neizostavni dio globalne trgovine i mnogih drugih industrija. Prema podacima organizacije GS1, koja nadzire UPC i QR kodove, svakodnevno se diljem svijeta skenira oko 10 milijardi barkodova. Barkodovi omogućuju trgovinama učinkovito praćenje zaliha, ubrzavanje prodaje i smanjenje troškova, dok se istovremeno koriste u logistici, proizvodnji i zdravstvu.
Na primjer, u bolnicama se barkodovi koriste za praćenje uzoraka krvi, lijekova i medicinskih uređaja, čime se smanjuje rizik od pogrešaka i povećava sigurnost pacijenata. Britanski nacionalni zdravstveni sustav (NHS) pokrenuo je inicijativu Scan4Safety, kojom promovira uporabu barkodova za praćenje medicinskih zaliha. Prema izvješćima, ova tehnologija je omogućila bolnicama da oslobode tisuće sati osoblja, koji su se ranije trošili na administrativne poslove, te je uštedjela milijune funti.
Barkodovi su također našli svoju primjenu i u svemiru. Astronauti na Međunarodnoj svemirskoj postaji koriste barkod skenere kako bi pratili opremu, uzorke hrane i pića te biološke uzorke poput krvi i urina.
Evolucija barkodova: Od crta do QR kodova
Iako su tradicionalni barkodovi i dalje prisutni, nova generacija oznaka, poput QR kodova, postaje sve popularnija. QR kodovi omogućuju kodiranje većeg broja informacija, uključujući upute za uporabu proizvoda, rokove trajanja i druge bitne podatke. Inicijativa Sunrise 2027 pokušava potaknuti trgovce da pređu na QR kodove kako bi potrošačima ponudili više informacija na jednostavan i brz način.
No, unatoč novim tehnologijama, barkodovi kakve poznajemo danas vjerojatno će još dugo biti prisutni u trgovinama. Jordan Frith, profesor komunikacije koji je napisao knjigu o povijesti barkodova, vjeruje da je najveći dokaz uspjeha ove tehnologije upravo činjenica da o njoj rijetko razmišljamo.
