U trenutku izbora, Boris Crnković mogao se pohvaliti činjenicom kako je kao najmlađi profesor do tada sjeo u fotelju dekana Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Stao je tada pred kolege, iznio viziju i dobio njihovu podršku. Sada mu teče već drugi zakonski mandat, od dva moguća, na čelnoj poziciji ove visokoobrazovne institucije. Preciznije, polovina je već protekla.

'Volim se našaliti, pa kažem da sam dekan na odlasku', započinjemo razgovor s Borisom Crnkovićem u uredu dekana Ekonomskog fakulteta u Osijeku (EFOS).

Priznaje kako mu nije bilo lagano na početku s obzirom 'na sve što se događalo na Fakultetu', ali i zbog sustava koji je utemeljen na određenim principima, pa i senioriteta.

'Kada postanete dekan s 30 i nešto godina, postanete šef redovitim profesorima u trajnom zvanju koji su mi bili profesori. To je onda situacija koju nije lako balansirati', govori za tportal.

Kada se osvrne na proteklo razdoblje, kratko rezimira kako je 'najvažnije što je okupio izvrstan tim prodekana, koji su velika podrška u radu'. Po završetku mandata vraća se među studente.

'Nedostaje mi taj dio kontakta sa studentima jer sam se silom prilika, da tako kažem, odvojio od toga. Kao znanstvenici, nastavnici i dekani imamo svoj poziv, ali je ovo trenutno priča koja uzima puno vremena. Ne bojim se ni malo za instituciju kojoj sam trenutno na čelu, jer poslije mene ima kolega koji dužnost dekana mogu obavljati', govori Crnković koji će se vratiti u predavaonice, među studente, ono što, kako kaže, najviše voli raditi te držati kolegije Osnove ekonomije i Primjenjenu mikroekonomiju.

'To su temeljni kolegiji na fakultetu', tumači redoviti profesor na osječkoj Ekonomiji koji se imao prilike angažirati i izvan Fakulteta. Bio je i jedan od članova Savjeta za ekonomska pitanja predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, radi u saborskom Odboru za regionalni razvoj.

Afera s doktoratom

Zbog afere oko doktorata splitskog HDZ-ovca Vice Mihanovića, osječki Ekonomski fakultet našao se u i žiži javnosti, a dekan Boris Crnković javno se ispričao svim aktualnim studentima kao i alumnijima.

'To je afera koju smo imali. Ne bježimo od toga. Ništa nismo htjeli negirati. Poduzeli smo sve što je u našoj moći da se to raščisti, kao i sve mjere da se to ne ponovi. Taj smo studij stavili u mirovanje, promijenili smo voditelja kao i kompletnu strukturu doktorskog vijeća studija kako bismo ga učinili transparentnijim, a sve s ciljem da se to ne ponovi', otvoreno će Crnković.

'Iako je to bilo u mandatu prije mene, smatrao sam da sam kao čelnik institucije odgovoran za reputaciju svih naših alumnija, i mislim da je ta isprika bila potrebna. Imamo preko 13.000 ljudi koji su diplomirali, koji su svoju diplomu pošteno stekli i zbog jednog takvog slučaja im je prijetilo da se naruši ugled. Trudio sam se to komunicirati na način da dokažemo kako je to izoliran slučaj, da nije pravilo. Svima kojima je zbog toga stradao osobni ugled, još jednom se ispričavam, u ime Fakuleta', poručio je dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku dodajući kako tu priču polako treba zatvarati.

Napominje kako posjeduju i koriste softver za provjeru plagijata diploma i doktorskih radova, ali i ističe kako se na kraju svodi sve na mentora studenta kao i Povjerenstvo koje radove procjenjuje.

'S obzirom na sve što se dogodilo, mentor je prošao stegovni postupak, ostali članovi Povjerenstva su već u mirovini, pa i ta činjenica govori da je to daleka prošlost', zaključuje.

Crnković tehnologiju smatra dobrim alatom, ali za one koji ga ne koriste dovoljno ažurno, može doći do pogreške.

'Pogreška se može dogoditi i uz sasvim savjesno korištenje tehnologije, jer ni ona nije savršena', naglašava.

Zbog kolektivnog godišnjeg odmora, vrata Fakulteta bit će zatvorena na mjesec dana, a novu akademsku godinu započinju s 265 brucoša. Vjeruju kako će sva upisna mjesta popuniti već na prvom roku.

'Reformirali smo cijelu priču studijskih programa, napravili jedinstven preddiplomski studij. To je jedan studijski program bez smjerova. Osmišljen je na temelju naših iskustava i onoga što se radi u svijetu. Cilj je da studenti dobiju što je moguće više šira znanja na preddiplomskoj razini što će im omogućiti da kasnije biraju specijalizaciju. Sukladno je to i promjenama na tržištu rada, jer gledamo ići u korak s njim', objašnjava dalje.

Novi smjerovi

S novom godinu, na ovoj visokoobrazovnoj instituciji u istočnoj Hrvatskoj pokreću i sedam novih smjerova diplomskog studija koji su, također, reformirani.

'Napravljeni su prema našim i svjetskim iskustvima, pitali smo studente kao i naše alumnije što misle o njima. Uvažili smo i mišljenja ljudi iz gospodarstva s kojima surađujemo, kako bi im programi bili prilagođeni. Iako je dugi niz godina, smjer financije bio najatraktivniji, u posljednje vrijeme studenti se češće odlučuju za marketing. Prilikom odabira najviše gledaju svoj afinitet, ono što im se sviđa, ali i mogućnost zaposlenja nakon završetka', kaže.

Poziva se, pri tome, na podatke iz provedenih istraživanja prema kojima je oko 84 posto alumnija EFOS-a zaposleno, od čega je većina pronašla posao unutar devet mjeseci od stjecanja diplome, a 75 posto ih je zaposleno u struci. Navodi i podatak kako je oko 47 posto alumnija radilo u struci još za vrijeme studija, ali i da 72 posto ispitanika planira ostati na trenutnom radnom mjestu i u nadolazećem vremenu, a čak 80 posto ih planira ostati Hrvatskoj.

'Prema posljednjim podacima Središnjeg prijavnog ureda, studij na preddiplomskom studiju 'Ekonomija i poslovna ekonomija' našeg fakulteta nalazi se prema broju studenata koji su ga postavili kao prvi izbor za upis među 20 najtraženijih studijskih programa u Hrvatskoj od ukupno 923 studijska programa koji su ponuđeni. Time smo ušli među 2.5% najtraženijih studija u Hrvatskoj! Ponosni smo da smo i jedini studij izvan Zagreba među 20 najtraženijih! Dragi maturanti, hvala vam na izboru!', napisao je prije nekoliko dana i na LinkedIN-u.

Crnković ističe kako su velike upisne kvote koje su ekonomski fakulteti početkom 2000-ih imali procijenili da 'to ne drži vodu'.

'Mi smo našu kvotu značajno smanjili. Imali smo neke studije za koje smo procijenili da nisu nužni i sada kvotu držimo na optimalnoj razini.', odgovara.

Od prije dvije godine ovdje je ustrojen i Centar za cjeloživotno obrazovanje.

'To je postojalo već, ali smo ga objedinili. Ljudi koji završavaju fakultet moraju biti svjesni da njihovo obrazovanje tu ne završava, nego tek počinje jer će završiti na određenim radnim mjestima za koje će im biti potrebna određena specijalna znanja i vještine.', ukazuje na trendove na tržištu Crnković prema kojima se i sami usmjeravaju.

Uz standardne programe za koje se dobije određeni certifikat bez kojega se ne može konkurirati na tržištu rada, poput onih za javnu nabavu, hit je među polaznicima već godinama, i program za turističke vodiče.

'Stvar sada ide u drugom smjeru. Traže se programi s konkretnim znanjima, i u suradnji s Osijek Software Cityjem razvili smo program koji, vjerujemo, da će pobuditi vrlo veliki interes. Riječ je o menadžmentu ljudskih resursa u IT sektoru. Nastao je u kreaciji s IT-jevcima koji su nam govorili kako imaju vrhunske programere, inženjere, matematičare, ali imaju problem koga od njih izdvojiti i staviti ga za vođu tima bez menadžerskih znanja. U suradnji s njima napravili smo cijelu paletu mikrokvalifikacija', tumači nam.

Zajednički studij

Osječki je umrežen i s ostala tri velika ekonomska fakulteta u Hrvatskoj, onima u Zagrebu, Rijeci i Splitu. Sva četiri dekana, prema neformalnom dogovoru, sastaju se svaka tri mjeseca. Na njima se rodila i ideja o ustrojstvu specijalističkih studija za osobe na upravljačkim funkcijama, poput ravnatelja bolnica i knjižnica ili kazališnih intendanata gdje su liječnici, knjižničari ili umjetnici koji su završili neekonomske fakultete, a nedostaje im ekonomskih znanja za kvalitetno upravljanje.

'Trebao bi izići prvi studijski program na poslijediplomskoj razini, za menadžere u zdravstvu, a bio bi namijenjen rukovodećem kadru u bolnicama i domovima zdravlja. To su kratki studiji u trajanju od godinu i pol do dvije, i osobe na vodećim pozicijama u takvim ustanovama bi ih trebali proći', poručuje dekan osječkog Ekonomskog fakulteta Boris Crnković.