Ispitali smo isplati li se nakon provedbe konverzije uzeti novi krediti u kunama i zatvoriti onaj u eurima. Provjerili smo koje su generalne prednosti kunskih kredita u odnosu na eurske te koji su ključni elementi za procjenu isplativosti takvog poteza.

Tečajni rizik

Minimiziranje tečajnog rizika glavni je razlog favoriziranja kune za sve dužnike koji su se opekli na kreditima u švicarcima i sada pušu i na hladno, bojeći se od istog scenarija s eurom. Naime, slabljenje kune, bilo da se radi o mogućoj deprecijaciji (postupno slabljenje domaće valute u odnosu na euro) ili devalvaciji (jednokratno značajnije rušenje tečaja) za dužnike u s valutnom klauzulom u euru znači neželjeno povećanje kreditne rate.

Ako pak eurski kredit zamijene kunskim svoj dug, tako vežu uz domaću valutu u kojoj ostvaruju prihode i mogu puno mirnije spavati. Negativni učinak u tom slučaju moglo bi im donijeti jačanje kune u odnosu na euro, ali takav scenarij je malo vjerojatan.

Kamatne stope

Dobar poticaj za konverziju u kune mogle bi biti sve povoljnije kamatne stope na kunske stambene kredite koje nude pojedine banke. To bi moglo biti osobito interesantno klijentima Hypo Alpe Adria banke i Splitske banke, koji se tuže da su im kamatne stope nakon konverzije kredita u eurski iznad 7 posto.

Trenutno najprimamljiviju ponudu za 'švicarce' ima Hrvatska poštanska banka, koja odnedavno nudi kunske stambene kredite s kombinacijom fiksne i promjenljive kamatne stope pri čemu se fiksne kamatne stope kreću od 4,95 do 5,55 posto. HPB je u potpunosti prilagodila svoju ponudu dužnicima koji kreću u konverziju pa tako do 2. veljače nudi prelazak bez naknade i troškova solemnizacije ugovora.

Povoljne kunske stambene kredite u ponudi imaju i Zagrebačka banka kod koje su kunski krediti jeftiniji od većine eurskih. U Privrednoj banci Zagreb kunski stambeni krediti nude se po približno istim uvjetima kao i za eurske kredite.

U pravilu, zatvaranje eurskog i uzimanje kunskog stambenog kredita isplati se svima kojima su banke u konverziji odredile više kamatne stope od onih koje važe za nove kunske kredite. Primjerice, za dužnika kojemu je nakon konverzije preostala glavnica od 350.000 kuna na 20 godina razlika od jednog postotnog boda u kamatnoj stopi znači približno 200 kuna manju ratu.

Povoljna okolnost je i to što sve biše banaka kod kunskih kredita nudi i opciju fiksnih kamatnih stopa na određeno razdoblje od (5 do 15 godina). Tako se izbjegava rizik rasta kamatnih stopa koji je vrlo visok u slučaju promjenljivih kamatnih stopa.

Prednost kunskih kredita je i tome što je kod njih u slučaju promjenljivih kamatnih stopa, za razliku od eurskih kredita, promjenljivi dio kamatne stope uvijek vezan uz nacionalnu referentnu stopu (NRS), a ne uz Euribor, čija veličina ovisi o vanjskim faktorima, a ne o kretanju kamatnih stopa u Hrvatskoj.

Što u slučaju rasta inflacije?

Ako dođe do porasta inflacije najbolje prolaze oni koji imaju kredit s fiksnom kamatnom stopom u kunama, budući da njima rata ostaje ista dok se kod promjenljivih kamatnih stopa anuitet u pravilu prilagođava inflatornim kretanjima.

I na kraju, što nije najmanje važno, zatvaranjem eurskog kredita i prelaskom u kunski definitivno se izbjegava opasnost povratka na staro stanje, ako se sudskim putem ukinu zakonske odredbe o konverziji.