Prije tri mjeseca agencija ARPA, koja se bavi revizijom provedenih projekata financiranih novcem iz fondova EU-a, pronašla je nepravilnosti u projektu obnove studentskih domova Cvjetno i Stjepan Radić u Zagrebu. Zasmetalo ih je to što je posao dogovoren izravnom pogodbom, a ne javnom nabavom, zbog čega su predložili da se napravi stopostotna korekcija europskog novca. Drugim riječima, ARPA je tražila da se vrati novac iz fondova EU-a koji je već potrošen na projekt
ARPA, agencija koju vodi Neven Šprlje, zahtjev je postavila Središnjoj agenciji za pregovaranje i financiranje (SAFU) u kojoj, kao niti u nadležnom Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a, nije bilo najjasnije zašto bi se drakonski kažnjavalo projekt koji je već prošao sve moguće kontrole i revizije te je arhiviran.
Ministarstvo je prošli tjedan odlučilo, nakon razmatranja svih relevantnih činjenica: 'Financijska korekcija od 100 posto nije razmjerna počinjenim propustima i ocijenilo je da je financijska korekcija od 25 posto primjerena i razmjerna počinjenom propustu naručitelja/korisnika bespovratnih sredstava te će biti donesena odluka o financijskoj korekciji u visini od 25 posto'.
vezane vijesti
Investitor u projekt bio je Studentski centar u Zagrebu, koji je tada vodio Pejo Pavlović i koji je u obnovu studentskih domova krenuo pred početak Univerzijade 2017. godine. Najveća mana tog projekta, tvrde u ARPA-i, to je što je dogovoren izravnom pogodbom, a ne javnom nabavom. No javni natječaj za obnovu studentskih domova bio je raspisan i objavljen, no na njega su se javile tvrtke koje su redom probijale previđeni budžet.
Domaći građevinari često koriste sve dopuštene smicalice kako bi natjerali investitore da prihvate ponuđeno, no u ovom slučaju to nije upalilo. Posao je dogovoren izravnom pogodbom s tvrtkom Projektgradnja, čiji je tada vlasnik bio Ivica Todorić. Izravni pregovarački postupci u poslovima s novcem EU-a su iznimno dopušteni, pogotovo u sličnim projektima, kada se tijekom javne nabave nije našlo adekvatno rješenje. Cijeli projekt bio je vrijedan 285 milijuna kuna, od čega je iz fondova EU-a došlo 220 milijuna kuna, dok su ostatak uplatili Ministarstvo znanosti i Fond za energetsku učinkovitost.
Prema aktualnom rješenju, Studentski centar trebao bi u fondove EU-a vratiti nemali iznos od 55 milijuna kuna. Stručnjaci za fondove EU-a ranije su nas upozoravali da se ovakve korekcije nikako ne bi smjele predlagati u reviziji projekta, nakon što je on već završen i nakon što je u ovom slučaju ocijenjen pozitivno.
Ponajviše pozornosti skreće se na ARPA-u, odgovornu Europskoj komisiji (EK). Moguće je stoga da EK u ovom slučaju izrazi neslaganje s odlukom Ministarstva regionalnog razvoja o korekciji od 25 posto, no nakon svega što je projekt prošao to se ne može očekivati. Valjda podsjetiti da je javni natječaj bio raspisan, no po njemu su došle ponude za koje nije bilo dovoljno novca, a zbog rokova izgradnje krenulo se u izravno pregovaranje, ali ne samo s Projektgradnjom, već s tri tvrtke, pa se ne može govoriti o povredi tržišnog natjecanja.
'ARPA daje mišljenja koja Ministarstvo ne mora prihvatiti, a SAFU po uputi Ministarstva donosi odluke. ARPA odgovora izravno Komisiji i onda dolazi do klasičnog europskog gold platinga', kaže nam jedan od sugovornika. Gold plating se događa kada se europska regulativa prenosi na nacionalna zakonodavstva. Tijekom tog transfera direktive EU-a nerijetko postaju puno snažnije i strože nego što su to prvotno zamišljene u Bruxellesu.
'Kako će se u Hrvatskoj itko javljati na natječaje za fondove EU-a kada ARPA predlaže stopostotnu korekciju za projekt koji je od svih uključenih aktera proglašen uspješnim. Najlošiji smo po korištenju fondova EU-a u cijeloj Uniji i sada si još sami lupamo korekcije', kaže naš sugovornik dobro upućen u temu, podsjećajući da su u siječnju ove godine udarene korekcije od 25 posto i na projekte izgradnje i obnove studentskih domova u Varaždinu i Osijeku.
Dodatno, napominje sugovornik, projekt je tijekom provođenja prošao sve kontrole SAFU-a. Zamjera mu se i da ga nisu potpisale osobe s dovoljno visoke upravljačke razine iako su na njemu radili zamjenici ministara, dok je sve ugovore supotpisao tadašnji ministar obrazovanja Vedran Mornar.
Na kraju priče na umu treba imati da će se Studentski centar u Zagrebu vjerojatno žaliti na odluku o korekciji od 25 posto, zbog čega će cijeli slučaj još neko vrijeme biti u zraku. Iako se čini da apsurd u ovoj priči ne može biti veći, za kraj treba spomenuti da je ovih dana Ministarstvo regionalnog razvoja pozvalo Studentski centar na dane otvorenih vrata 'kao izuzetno uspješnog korisnika fondova EU-a koji bi svojim iskustvom približio provođenje projekata EU-a'.
