U 2009. jedno prosječno hrvatsko kućanstvo raspolagalo je mjesečno s oko 6.660 kuna, na razini godine to iznosi oko 80.000 kuna. Prihodi su najviši u Istri s Primorjem (oko 8.260 kuna) te u zagrebačkoj regiji (oko 7.630 kuna), a najmanji u Slavoniji (oko 5.360 kuna)
No prema subjektivnoj procjeni anketiranih građana, pokazuje istraživanje agencije GfK, potrebni prihodi za zadovoljenje osnovnih potreba obitelji trebali bi iznositi u prosjeku mjesečno oko 8.800 kuna ili, na primjer, za četveročlanu obitelj to iznosi čak oko 11.170 kuna mjesečno. Razlika između potrebnih i ostvarenih prihoda iznosi u prosjeku oko - 2.140 kuna.
Samo deset posto kućanstava misli da ima veće prihode od potrebnih, prošle godine je to smatralo 12 posto ispitanika. U odnosu na lani za tri posto - sa 68 na 71 posto - narastao je broj onih koji smatraju da zarađuju manje nego što i je potrebno.
Ako se usporede ostvareni i potrebni prihode kod kućanstava koja nemaju dovoljno, dolazi se do podatka da bi u prosjeku njihova potrebna primanja trebala biti čak 68 posto veća od sada ostvarenih.
Najviša pojedinačna stavka u kućnom budžetu i dalje otpada na hranu i piće – oko 33 posto, a ako se tome dodaju i troškove stanovanja, proizlazi da 51 posto prihoda kućanstva troše na zadovoljenje egzistencijalnih potreba
Usporedba s prethodnom godinom pokazuje da su u 2009. najviše porasli troškovi hrane i pića (oko sedam posto), ali i duhan i cigarete (oko pet posto) te troškovi stambenog kredita (za one koji imaju taj trošak), a ukupni troškovi stanovanja, štednje i za trajna dobra ostali su podjednaki.
Smanjili su se mjesečni izdaci za odjeću i obuću, za kulturu, sport i zabavu, ali nešto se manje izdalo novca za obrazovanje, medicinske usluge te troškove telefona (fiksni i mobitel). Dok su kućanstva za neke troškove morala povećati izdvajanja, za druge su svjesno smanjivali potrošnju te je za mnoge standard u zapaženom padu.
