Otkako je 2008. računalni programer Satoshi Nakamoto kreirao bitcoin, globalnu digitalnu valutu neovisnu o središnjim bankama nadležnim za emisiju novca, svijet su preplavile stotine kriptovaluta temeljenih na novoj tehnologiji blockchaina.

Premda su mnogi skeptici smatrali da je to samo još jedan bezuspješan pokušaj zamjene klasičnog novca, pokazalo se da je tehnologija koja stoji iza tog sustava superiorna rješenjima na kojima počivaju klasični financijski sustavi.

Ključna prednost blockchaina je u tome što, za razliku od postojećih financijskih sustava, nudi jednostavan i siguran način verifikacije gotovo svake vrste transakcije, čime ujedno uklanja potrebu za posrednikom ili centraliziranim točkama potvrde.

Iako kriptovalute nisu zamijenile klasične valute u platnom prometu, već su u prvom redu postale fenomen u svijetu spekulativnih investicija, financijski stručnjaci shvatili su da tehnologija koja se nalazi iza njih obećava dublju promjenu u svijetu financija.

Najbolja potvrda toga činjenica je da se vodeće svjetske središnje banke, poput europskog ECB-a, američkog FED-a i kineske središnje banke, ozbiljno pripremaju za izdavanje vlastitih digitalnih valuta. Digitalne valute središnjih banaka bit će ustvari konkurencija kriptovalutama nakon što su zaprijetile preuzimanjem kontrole nad izdavanjem novca.

Njihovim razvojem stvara se treća vrsta novca u širokoj upotrebi, uz novčanice i postojeći digitalni novac pohranjen na računima poslovnih banaka. Glavne prednosti digitalnih valuta koje se razvijaju u okrilju središnjih banaka u odnosu na ostale digitalne valute trebale bi biti njihova stabilnost te pokriće države.

Najdalje u razvoju tog plana otišla je Kina te je lansiranje digitalnog juana najavila za iduću godinu, a prvi korisnici trebali bi biti inozemni sportaši i posjetitelji Zimskih olimpijskih igara u Pekingu. Kina predvodi razvoj digitalnog novca na međunarodnom planu, između ostaloga zato što želi potkopati status dolara kao ključne valute svjetske trgovine i ugroziti financijsku moć SAD-a.

Europska središnja banka (ECB) razmatra uvođenje digitalnog eura u idućih pet godina, a u listopadu prošle godine pokrenula je pilot-projekt razvoja digitalne europske valute. Prema ECB-ovom planu, digitalni euro bio bi sličan bitcoinu, ali bi za razliku od drugih kriptovaluta bio pod nadzorom središnje banke.

Digitalna varijanta zajedničke europske valute bila bi dostupna svim građanima i kompanijama u eurozoni, tumače u ECB-u. Digitalni euro ne bi bio zamjena za postojeće oblike novca, već njihova nadopuna. No koja je ustvari ključna razlika između budućeg digitalnog novca i digitalnog novca kojim već raspolažemo na našim bankovnim računima?

U praksi imamo pristup novcu središnje banke samo u fizičkom obliku (novčanice, kovanice), a ne i u digitalnom. Digitalni novac pohranjen na našim bankovnim računima kojim raspolažemo putem kartica i drugih oblika plaćanja kreiraju poslovne, a ne središnje banke. Zamjena ove vrste novca fizičkim i obratno (npr. uplata/isplata gotovine na šalteru banke ili bankomatu) moguća je isključivo preko ovlaštenih banaka.

Budući digitalni novac (e-euro) kreirala bi središnja banka (ECB), što znači da bi svi korisnici digitalnog eura imali otvoren račun direktno kod središnje banke. Novac pohranjen na tom računu koristio bi se na isti način kao i onaj kojim već plaćamo/štedimo putem nekog od postojećih digitalnih kanala – internetsko/mobilno bankarstvo, kartice itd. No transakcije digitalnim valutama trebale bi biti brže, jeftinije i sigurnije od onih koje obavljamo posredstvom banaka.

Europska središnja banka (ECB) nedavno je provela javno savjetovanje kako bi saznala interese i dvojbe građana u procesu uvođenja digitalnog eura. Savjetovanje je pokazalo da građane najviše muči to da bi pri prijelazu na digitalne načine plaćanja mogli izgubiti privatnost u plaćanjima, ključno obilježje gotovog novca.

S obzirom na planirane rokove, uvođenje digitalnog eura moglo bi se poklopiti s hrvatskim pristupanjem eurozoni pa bi hrvatski građani prelaskom na euro mogli dobiti i digitalnu inačicu europske valute.