Facebookov projekt uvođenja vlastite kriptovalute libre doživio je ozbiljan udarac. Kao što smo već pisali, prije nekoliko dana iz njega su se povukle kartičarske kuće Visa i Mastercard, u čemu su im se pridružili eBay, Stripe, Mercado Pag i Booking Holdings.

Podsjetimo, u svibnju ove godine suosnivač i glavni direktor Facebooka Mark Zuckerberg tijekom konferencije namijenjene razvojnim programerima rekao je kako bi slanje novca online trebalo biti podjednako jednostavno kao i slanje fotografija.

Projekt Libra službeno je predstavljen u lipnju. Uz slanje i primanje novca, trebala bi biti platformom za plaćanje igara te trgovačkih roba i usluga.

Pratit će ju digitalni novčanik Calibra, a koji bi trebao razdvojiti osjetljive financijske podatke od onih vezanih uz društvenu mrežu te poslužiti za pohranu i razmjenu libre. Calibra neće biti jedini digitalni novčanik za libru, već će to moći obavljati sve slične platforme koje dobiju odobrenje Libra Associationa.

Libra je tek u fazi razvoja

Libra bi, prema planu, trebala zaživjeti u prvoj polovici iduće godine. Zamišljena je kao kriptovaluta koja bi korištenjem blockchaina (tehnologije na kojoj počivaju druge slične valute) trebala drastično pojednostaviti slanje novca s jedne strane svijeta na drugi. Od drugih bi se kriptovaluta trebala razlikovati po tome što će njena vrijednost biti vezana uz košaricu dobara, među kojima bi mogli biti bankovni depoziti i državne obveznice središnjih banaka.

Količina libri u optjecaju ovisit će o tome koliko je popularna. Poraste li potražnja, Libra Association će kupiti više dobara na kojima počiva i tako stvoriti nove libre. U obrnutom scenariju će isplatiti one koji ju žele zamijeniti za drugu valutu i uništiti odgovarajuću količinu libri.

Komentirajući odlazak Mastercarda, Vise i ostalih, David Marcus, šef Facebookova odjela za blockchain, rekao je kako bi radije da su te tvrtke ostale uz projekt Libra, ali i kako razumije da nije lako uvjeriti skeptične dioničare u prednosti digitalnih valuta. Također je istaknuo kako je projekt u sadašnjoj fazi još uvijek na razini ideje i da tek treba postati operativan.

Na inicijalnom sastanku vijeća Libra Associationa, održanom 14. listopada, okupili su se preostali osnivački članovi, među kojima su Uber, Lyft i Spotify. Dogovorena je organizacijska struktura i imenovan peteročlani odbor direktora u kojem su, uz Marcusa, predstavnici tvrtke za rizična ulaganja Andreessen Horowitz.

Vlasti diljem svijeta dosad su bile skeptične prema digitalnim valutama. Libra u tome nije iznimka. Zuckerberg će se zbog toga morati pojaviti pred zastupnicima američkog Kongresa kako bi odgovarao na njihova pitanja vezana uz digitalnu valutu koju tvrtka na čijem je čelu želi uvesti.

Kartičari će se vratiti

'Regulatorni aspekti i neodobravanje država članica skupine G7 država dovoljni su da se uzdrmaju temelji ionako krhke suradnje oko projekta Libra', rekao je tportalu Milan Horvat, direktor varaždinske tvrtke Fima Plus, specijalizirane za pružanje usluga na kriptotržištu.

Naglasio je kako puno toga još nije definirano u Libra Associationu pa je odluka o povlačenju Vise i Mastercarda više u korist održavanja njihovog stabilnog poslovanja, nego probijanja leda u području u kojem prevladavaju ogromna doza nesigurnosti i potencijalnih regulatornih komplikacija.

Ipak, Horvat je uvjeren da to neće biti njihove konačne odluke. Promijeni li se tijek situacije, zasigurno će vrlo brzo prionuti suradnji.

'Trenutna odluka Vise i Mastercarda neće utjecati na budućnost libre. I dalje preostaje uvjeriti regulatore u prednosti ovog projekta, a i budući koncept libre poprilično destruira sadašnji poslovni model kartičara', istaknuo je.

Isto mišljenje ne dijeli serijski poduzetnik i entuzijast kriptovaluta Hrvoje Prpić.

'To je velik udarac za Facebook i projekt Libra. Vjerojatno su time na određeno vrijeme značajno umanjili šanse za uspjeh u razvijenim zemljama svijeta.

Međutim Facebook je oduvijek ciljao nerazvijene države i njihove platne sustave, u kojima Visa i Mastercard ionako nisu standardno sredstvo plaćanja. Ako projekt bude realiziran, mislim kako će zbog izlaska Vise i Mastercarda prvo zaživjeti u zemljama Afrike, Azije te Južne i Centralne Amerike, a tek onda se možda preliti u ostatak svijeta', uvjeren je Prpić.

U projektu Libra Prpić vidi mogućnost rušenja monopola tradicionalnih banaka, a koje novi fintech startupi, poput Revoluta, Monezea i sličnih, već neko vrijeme pokušavaju razbiti. 'Ukoliko se ostvari ovaj projekt, to će značajno povećati informiranost svijeta o kriptovalutama, pa možda s vremenom i njihovo prihvaćanje', prognozirao je.

Otvaranje vrata blockchainu

Još nije poznato hoće li i kako biti moguće jednostavno mijenjati libru za neku drugu kriptovalutu. 'Ukoliko se to ne bude moglo, to neće značiti puno za blockchain jer se radi o vrlo jednostavnom blockchainu koji, za razliku od Ethereuma, ne donosi ništa specifično, ništa što do sada nismo vidjeli.

Ukoliko se libra otvori trećim stranama, mogli bismo doživjeti novi procvat financijskih startupa, što bi moglo značajno podići bruto društveni proizvod zemalja u kojima će se to događati', smatra Prpić.

Prema Horvatovu mišljenju, libra je tek zakašnjeli odgovor na Alipay, WeChat i ostale kineske iskorake u tom području, stoga je više nego dobrodošla. Štoviše, smatra da će ju uskoro slijediti i drugi.

'Prednost je očigledna u pojednostavljenju transakcija i smanjenju transakcijskih troškova na globalnoj razini, kao i boljem praćenju te kontroliranju tijeka novca', uvjeren je Horvat. S druge strane, regulatore najviše plaši kompleksnost dizajna sustava, kao i mogućnost nastanka monopola na kontrolu globalnog sustava plaćanja.

Eventualni uspjeh libre doveo bi do afirmacije tehnologije blockchaina, primjenjive u brojnim granama industrije. 'Čim je bila objavljena vijest o tome kako u se Facebooku spremaju izdati vlastitu digitalnu valutu, mogli ste o tome doznati u raznim medijima koji inače ne prate teme vezane uz blockchain i kriptovalute', zaključio je Horvat.