Udio potrošnje inozemnih gostiju u ukupnoj turističkoj potrošnji varira od svega 15 posto u Njemačkoj do 90 posto na Malti.

S udjelom potrošnje stranih turista od 86 posto, Hrvatska se (uz Maltu, Estoniju i Bugarsku) nalazi u skupini zemalja čiji turistički sektor gotovo u potpunosti ovisi o inozemnoj potražnji.

S druge strane, glavni turistički konkurenti Hrvatske imaju znatno uravnoteženiji omjer domaćih i stranih turista. U Francuskoj i Italiji strani turisti čine manje od polovice ukupnih turista, a u Italiji 54 posto.

Nepovoljan omjer domaćih i stranih turista, uz naglašenu sezonalnost, čini hrvatski turizam izrazito ranjivim u slučaju recesije i drugih nepovoljnih okolnosti.

Njemačka ostvaruje uvjerljivo najveće prihode od domaćih turista, čak 287 milijardi eura, a slijede Velika Britanija i Francuska (obje 188 milijardi eura).

U potrošnji domaćih turista per capita prednjače Nizozemska (5000 eura) i Austrija (4600 eura), a najmanje na domaće turističke sadržaje potroše Poljaci i Bugari (manje od 500 eura).

Hrvatska se nalazi u 'zlatnoj sredini' s potrošnjom od 2500 eura po glavi stanovnika.

Inače, prihodi od međunarodnog turizma u 2018. u svijetu su iznosili 1.700 milijardi dolara, što je četiri posto više nego u 2017., i novi rekord, čime je turizam zadržao treće mjesto među gospodarskim sektorima u svijetu.

Strani turisti koji su svojom potrošnjom u 2018. najviše pridonijeli rastu prihoda od međunarodnog turizma su Kinezi, koji su u svijetu potrošili 277,3 milijarde dolara ili 5,2 posto više nego u 2017., a na drugom mjestu slijede turisti iz SAD-a s potrošnjom od 144,2 milijarde dolara ili sedam posto višom.

Nijemci su treći s turističkom potrošnjom od 94,2 milijarde dolara ili 1,2 posto višom nego u 2017., četvrti su Britanci, odnosno turisti iz Britanije koji su lani u svijetu potrošili gotovo 76 milijardi dolara ili 3,4 posto više, dok se na petom mjestu ističu Francuzi s rastom turističke potrošnje od čak 10,5 posto, na 48 milijardi dolara.

U prvih deset nacija po turističkoj potrošnji u svijetu u 2018. još su Australci, s 37 milijardi dolara ili 10 posto više, te Rusi koji su imali najveći porast potrošnje prošle godine, od 11,2 posto, na 34,5 milijardi dolara.