"Na temelju simulacija provedenih u ovom radu autori zaključuju da je u Hrvatskoj aktivan balance-sheet kanal preko kojeg deprecijacija negativno utječe na domaću potražnju. S druge strane, rezultati pokazuju da je srednjoročna reakcija neto izvoza (engl. trade channel) na deprecijaciju tečaja pozitivna, ali relativno blaga. Iako konačna reakcija BDP-a (neto efekt) ovisi o parametrizaciji i velikom broju pretpostavki, sve simulacije provedene u ovom radu upućuju na isti normativni zaključak, prema kojem negativan efekt deprecijacije na bilance domaćih sektora (engl. balance-sheet effect) u Hrvatskoj nadmašuje pozitivan vanjskotrgovinski efekt deprecijacije", ističu uz ostalo iz središnje banke u priopćenju o radu, čiji su autori Ozana Nadoveza Jelić, savjetnica u Direkciji za modeliranje HNB-a, i Rafael Ravnik, ekonomski analitičar Macrodea.

U samom radu oni podsjećaju da je stabilan nominalni tečaj kune prema euru ostao glavno obilježje hrvatske monetarne politike sve do danas, a s ulaskom Hrvatske u tečajni mehanizam ERM II de facto samo se službeno odredio središnji paritet i granice dopuštenog fluktuiranja tečaja.

Usmjerenost monetarne politike na održavanje tečaja stabilnim u hrvatskoj stručnoj i široj javnosti potaknula je višedesetljetnu raspravu o ekonomskim učincima deprecijacije/devalvacije kune.

Autori pritom podsjećaju kako su, s jedne strane, zagovornici deprecijacije očekivali da bi zbog unapređivanja konkurentnosti i s njom povezane pozitivne reakcije neto izvoza efekt na domaću ekonomiju trebao biti pozitivan, kao što je to slučaj kod velikog broja zemalja. S druge strane, protivnici deprecijacije smatrali su da bi posljedice povećanog tereta otplate kredita svih domaćih sektora bile izrazito negativne za cjelokupnu ekonomiju, što porast kunske protuvrijednosti depozita nominiranih u eurima i potencijalni porast neto izvoza ne bi uspjeli nadoknaditi. Osim toga i većina duga javnog sektora izražena je u eurima pa su svi sektori izloženi kolebanjima tečaja kune prema euru, podsjeća se u radu.

Uz napomenu da obje strane posjeduju i teoretske i empirijske argumente za svoje tvrdnje, autori zamjećuju da, unatoč višedesetljetnoj raspravi, ne postoji nijedno sveobuhvatno empirijsko istraživanje agregatnih učinaka promjene tečaja na hrvatsko gospodarstvo unutar jedinstvenoga analitičkog okvira utemeljenog na specifičnostima hrvatskoga gospodarstva.

Stoga je cilj rada proširiti javnu raspravu o potencijalnim makroekonomskim posljedicama deprecijacije kune unutar jedinstvenoga analitičkog okvira, navode autori.

Kako bi se procijenili makroekonomski učinci tečajnih promjena u Hrvatskoj, u radu su, kako se objašnjava, identificirani, modelirani i empirijski procijenjeni/kalibrirani svi relevantni kanali kroz koje promjene deviznog tečaja kune prema euru mogu utjecati na ekonomsku aktivnost i cijene u Hrvatskoj. U tu je svrhu upotrijebljen makroekonometrijski model PACMAN u kojem su neke relacije procijenjene satelitski, a neke s pomoću rezultata iz postojeće empirijske literature.

U radu je identificirano nekoliko kanala kroz koje tečajne promjene utječu na realnu ekonomsku aktivnost, financijski sektor i državu (a koji su uključeni u model PACMAN) - trgovinski kanal (engl. trade channel) koji najprije generira kratkoročni pad, a zatim rast neto izvoza uz dinamiku koja se uobičajeno naziva J-krivulja; efekt na bilancu (engl. balance-sheet effect) sektora poduzeća koja zbog svoje otvorene tečajne pozicije, prouzročen povećanim teretom otplate kredita, smanjuju investicijsku aktivnost, što se prelijeva i na ostatak ekonomije te u srednjem do dugom roku djeluje na smanjenu akumulaciju kapitala, a time i na potencijalni BDP; efekt na bilancu sektora kućanstava kojima će također narasti teret otplate, ali i financijsko bogatstvo nominirano u eurima te će dodatno doći do smanjenja realnoga raspoloživog dohotka zbog porasta cijena potrošačke košarice; porast tereta otplate duga sektora države (efekt na bilancu sektora države); te posljedično povećanje premije za rizik zemlje; a porast premije za rizik dovest će do rasta svih kamatnih stopa u zemlji.

U radu su također identificirani, modelirani i kalibrirani kanali prijenosa tečajnih promjena na cijene - prijenos (engl. pass-through) tečaja na uvozne cijene i potom potrošačke cijene (kalibriran nelinearni efekt) i prijenos tečaja na cijene nekretnina koje se u Hrvatskoj uobičajeno izražavaju u eurima (kalibriran nelinearni efekt).