U upravama županija te 556 gradova i općina radi oko 13 tisuća službenika koji, navodi Sindikat državnih službenika i namještenika, u pravilu zarađuju više nego državna uprava. Uz njih, lokalne jedinice financiraju i 22,2 tisuće zaposlenih u općinskim i gradskim ustanovama - vrtićima, kazalištima, đačkim domovima i slično, gdje su plaće u pravilu regulirane kolektivnim ugovorima.

Ove bi godine svi gradovi, općine i županije trebali za plaće izdvojiti 3,44 milijarde kuna, odnosno 20 posto lokalnog proračuna, prenosi Večernji list.

'Prema trenutno dostupnim podacima, lokalna samouprava nije pristupala rebalansu proračuna. U prva dva mjeseca ove godine prihodi lokalnih proračuna se u prosjeku kreću na razini prošlogodišnjih, a tek pojedine lokalne jedinice prijavljuju smanjenje do tri posto u odnosu na prošlu godinu', rekao je za Večernji Dario Runtić, savjetnik Udruge gradova.

Inače, lokalni službenici koji imaju visoku stručnu spremu zarađuju između 5.500 i 6.500 kuna, no zanimljivo je da svake godine između 80 i 100 općina i gradova nema vlastitih prihoda ni za plaće, te 'žicaju' novce iz državnog proračuna.

Siniša Kuhar, tajnik službeničkog sindikata, kaže da je za očekivati da će jedinice lokalne samouprave, gdje vlast obnaša HDZ, pokušati kopirati rješenja na državnoj razini i smanjivati plaće, dok tamo gdje je oporba neće. Kriza je otvorila i pitanje neracionalne organiziranosti lokalne samouprave jer država nema novca za financiranje 21 županije, 127 gradova i 429 općina. Prvi ozbiljniji rebalansi na lokalnoj razini dogodit će se sredinom godine, nakon što vlast, a u brojnim sredinama i praznu blagajnu, preuzmu novoizabrani načelnici i gradonačelnici.