Novost je to koju donosi prijedlog izmjena Zakona o stečaju potrošača koje su trenutno u javnoj raspravi, a dio su promjena u insolvencijskom zakonodavstvu što ih je izradilo Ministarstvo pravosuđa i uprave kako bi se domaće zakonodavstvo uskladilo s europskim direktivama ali i da bi Hrvatska ispunila svoje obveze oko uvođenja eura.

Aktualni Zakon o stečaju potrošača propisuje da povjerenik kojeg odredi sud pet godina prati ponašanje građanina koji je završio u bankrotu, odnosno da prati njegovu zaradu i imovinu koju stekne. U tom se periodu sve što je potrošač zaradio, osim dijela nužnog za život, odvaja za pokrivanje dugova. Bez obzira na to koliko duga potrošač podmirio, nakon pet godina briše mu se ostatak dugova i on više nema obveza prema svojim vjerovnicima, piše Novi list.

Takva je praksa dobrim dijelom bila krivac što su potrošači sami nevoljko tražili klasični stečaj potrošača i puno ih je više pristajalo na jednostavni stečaj potrošača, u kojem je povjerenik njegovu zaradu pratio najviše 12 mjeseci i nakon toga se postupak zaključuje bez razdoblja nadzora. No, pravo na takav jednostavni postupak imali su samo potrošači čiji dug nije bio veći od 20 tisuća kuna. Ubuduće bi potrošači s većim dugom trebali provesti pod nadzorom dvije godine manje, odnosno period provjere i naplate duga trajat će tek tri godine i nakon njihova isteka sav preostali dug kojeg potrošač nije uspio podmiriti se briše.

Redoviti stečaj potrošača primjenjuje se na građane čiji je dug veći od 30 tisuća kuna, jednostavni postupak Fina pokreće za one koji duguju do 20 tisuća kuna, pa su građani čiji je iznos duga unutar tih granica dosad bili u vakuumu. Nisu mogli računati ni na jednostavni ni na redoviti postupak, pa se granica za pokretanje redovitog postupka sada spušta na 20 tisuća kuna. Uz to skraćuje se s deset na pet godina razdoblje u kojem se ponovo može pokrenuti jednostavni ili redoviti stečaj potrošača nakon što je već prošao jedan takav postupak.

Praksa je pokazala i problem koji se pojavljuje s računima potrošača nakon što upravljanje njegovim financijama preuzme povjerenik, koji otvara poseban, transakcijski račun i zatvara sve redovne račune osim zaštićenih. No, nerijetko se događalo da redovan račun ostaje otvoren, ali ako na njemu i ima novca, potrošač njime ne može raspolagati jer uz njega stoji oznaka da je vlasnik računa u stečaju. Uz to, oni koji dužniku uplaćuju novac ne moraju uvijek znati da je on u stečaju pa nastave uplaćivati novac na redoviti račun. Sada će Fina te uplatitelje obavještavati o posebnom transakcijskom računu kojeg je otvorio stečajni povjerenik.