Najveće prihode ostvaruju poduzeća s područja energetike (Ina 10,5 milijardi kuna i HEP Grupa 6,6 milijardi), regulatorna agencija HANDA koja ostvaruje prihod koliki i Končar elektroindustrija (1,23
milijardi kuna).

Najveće rashode također imaju Ina, HEP, te Petrokemija i Končar. Promatrajući ukupno ostvarene je neto dobit 34 društva od 2,42 milijardi kuna, u šest mjeseci ove godine. To je 17,3 posto više u odnosu na prošlu kada je ostvareno oko dva milijarde kuna.

Ukupna gubitak 731,6 milijuna kuna ostvarilo je 19 društava.

Najveće gubitke ostvaruju Ina, Petrokemija, HŽ infrastruktura i Croatia Airlines.

'Treba istaknuti da je dio gubitaka rezultat sporije provedbe restrukturiranja, te čekanje nekih društava na notifikaciju pred Europskom komisijom gdje se dobivaju potvrde za provedbu predloženih mjera za restrukturiranje. Razina investicija od 3,1 milijardi kuna je podbacila i tek je 29,9 posto planiranih iznosa za pola godine. Problem je dvojak, loše planiranje ili pak nemogućnost ostvarenja investicija zbog visokih rashoda za tekuće potrebe', ističe se u analizi IJF-a.

Ukupno gledano, smanjen je dio troškova zaposlenih jer je smanjen njihov broj na 78.274 djelatnika. Prosječna najviša neto (20.864 kuna) i najniža plaća neto (3.839 kuna) u društvima i dalje raste.

'Proces restrukturiranja je očito spor i on se u pojedinim društvima i dalje odgađa', naglašavaju iz IJF-a.

Ozbiljan problem su još uvijek izrazito visoke obveze trgovačkih društava. Zbog sporosti provedbe restrukturiranja ne smanjuju se i na pola godine iznose 85,8 milijardi kuna - gotovo isto koliko i prošle godine.

Obveze prema kreditnim institucija su 53,5 milijardi kuna te su smanjene u odnosu na polovicu prošle godine kada su iznosile 56,3 milijardi kuna. Najveće kreditne obveze imaju Hrvatske ceste, Autocesta Rijeka-Zagreb te Ina. Značajna povećanja obveza prema bankama imaju Zračna luka Rijeka, Holding Đuro Đaković te HŽ infrastruktura

Ukupne polugodišnje financijske obveze prema kreditnim i ostalim financijskim i nefinancijskim institucijama iznose 69,6 milijardi kuna i bilježe tek maleno smanjenje od 0,8 posto u odnosu na polovicu prošle godine.

'U pojedinim društvima prisutni su visoki financijski rizici koji prijete stabilnosti državnih financija. U prvom redu, u društvima iz sektora prometa (željezničkog, cestovnog i zračnog prometa), zbog visoke razine kreditnih zaduženja čije obveze jamči država s izdanim i aktivnim jamstvima', upozoravaju iz IJF-a.

Rezultati poslovanja pokazuju da društva još uvijek posluju sa značajnim i visokim troškovima koja prijete fiskalnoj stabilnosti države.

'Monetizacija autocesta čini se opravdanom mjerom za hvatanje kratkog daha za državu. Ipak, bez cjelovitog restrukturiranja svih javnih društava i državnih agencija, koji se mora temeljiti na jasno utvrđenom strateškom opredjeljenju o broju i vrsti društava od posebnog državno interesa, te bez nastavka provedbe privatizacije, utjecaj tih poduzeća na fiskalnu poziciju države i dalje će biti visok', zaključuju iz IJF-a.