Iako Hrvati mogu štedjeti u švicarskim francima, kanadskim i američkim dolarima, danskim i norveškim krunama te britanskim funtama većina njih i dalje vjeruje u samo dvije valute – euro i kunu. Pokazuje te anketa koju je tportal proveo među najvećim domaćim bankama i koja ukazuje da oko 80 posto građana štedi u stranim valutama od čega više od 90 posto štednje otpada na štednju u eurima
Hrvati na oročenju drže 133 milijarde kuna ili 33.250 kune po glavi stanovnika. HNB-ove statistike otkrivaju da 22 milijarde kuna otpada na kunske depozite, a dodatnih 6,5 milijardi kuna je oročeno uz valutnu klauzulu. Preostale 104 milijarde kuna oročene su u devizama od čega na eure otpada 93 milijarde kuna, na američke dolare osam milijardi kuna, a još 2,7 milijardi kuna je ušteđeno u raznim valutama.
'Gotovo sto posto štednje je u euru i kuni, tek se nešto manje štedi u američkim dolarima. Prosječan rok oročenja je 12 mjeseci, a kad se govorimo o visini kamata najbolje se isplati štedjeti u kunama, ali većina klijenata i dalje štedi u eurima', pojasnili su nam u Splitskoj banci.
Štediše kao i uvijek moraju birati između sigurnosti i zarade, a oročenje eura na godinu dana ili više je još uvijek broj jedan izbor u Hrvata. Oni željni većeg prinosa zasigurno neće oročiti štednju u australskom dolaru ili jenu, već će se valutnom tržištu okrenuti kroz novčane fondove.
Atraktivnost neke valute ponajviše ovisi o politici središnje banke koju ju izdaje. Primjerice američka centralna banka FED već neko vrijeme postrožuje uvjete i izdaje dolare uz nešto više kamate. Gotovo sve druge veće središnje banke kao što su ECB ili Bank of Japan plasiraju novac bankama uz minimalne kamate, zbog čega je američki dolar atraktivniji za ulaganje.
No i u dvije najveće domaće banke, Zagrebačkoj banci i Privrednoj banci Zagreb potvrđuju da je između 70 i 80 posto depozita zaprimljeno u eurima, dok je ostatak uglavnom u kunama. Ništa drugačija slika nije niti u Addiku gdje pojašnjavaju koliko se to otprilike može zaraditi na ulogu težine između pet i 25.000 eura oročenom na više od godinu dana.
Prinos na euro u ovom zamišljenom scenariju iznosi pola posto. Ako ste oročili 10.000 eura na 18 mjeseci zaradit ćete ravno 50 eura. Isto ulog u američkim dolarima donosi 0,3 posto ili 30 dolara zarade. Najbolja prilika su naravno, kune. Na pretpostavljenih 75.000 kuna oročenje štednje zaraditi se može 1,5 posto kamate što je 1125 kuna.
Da je kunsko oročenje najisplativije potvrđuju u Hrvatskoj poštanskoj banci gdje skreću pozornost na tri oblika štednje koji mogu donijeti dosta veći prinos, ali su često zanemareni od građana. Od oročenja je daleko isplativija stambena štednja koja stalno raste i koja uz kamatu vlasniku nosi i državna poticajna sredstva. Tu je i kombinacija oročenja i investicijskog fonda.
Primjer je HPB-ova Motiv plus štednja u kojoj ulagatelj bira omjer ulaganja u obveznički fond i u depozit pri čemu ostvaruje bonus kamatu ovisno o odabranom modelu. Ova vrsta štednje omogućava ulaganje na kratki i dugi rok, odnosno do 36 mjeseci. Konačno tu je i dječja štednja na koju kamate dosežu i do četiri posto.
Slične kamate na oročenja kao i navedenim primjerima ponavljaju se i u Erste banci gdje dodaju kako kamate na valute koje nisu euro, dolar i kuna iznose tek 0,1 posto. Napominju kako je oročena štednja u kunama stabilna posljednje dvije godine, dok je štednja u eurima, iako dominantna u blagom padu.
