Prosječan udio javnog duga na razini EU-a u cjelini uvećan je u usporedbi s prethodnim tromjesečjem za 1,3 postotna boda, dok je u odnosu na isto razdoblje godine ranije veći za dva postotna boda.

U 19-članoj eurozoni, pak, u prvom je tromjesečju ove godine javni dug iznosio 9.432 milijardi eura, odnosno 92,9 posto BDP-a, što znači da je prema tromjesečju ranije uvećan za 0,9 postotnih bodova, a u odnosu na isto razdoblje godinu dana ranije za 1 postotni bod.

Daleko najniži udio javnog duga u BDP-u na razini EU-a u navedenom je razdoblju imala Estonija, od 10,5 posto. Slijede Luksemburg, s 21,6 posto i Bugarska, s 29,6 posto.

S druge, pak, strane, najveći udio javnog duga u BDP-u imala je Grčka, u visini od 168,8 posto BDP-a, potom Italija, 135,1 posto BDP-a i Portugal, 129,6 posto BDP-a.

Hrvatski javni dug krajem prvog tromjesečju ove godine dosegnuo je 288,5 milijardi kuna, što čini 87,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), i tek je nešto manji u odnosu na prosjek u EU od 88,2 posto BDP-a.

U usporedbi s Hrvatskom sličan postotak javnog duga u prvom ovogodišnjem tromjesečju imale su Velika Britanija, od 88,5 posto BDP-a, Austrija, od 84,9 posto te Slovenija, od 81,9 posto.

Hrvatska je, međutim, u skupini zemalja s najvećim rastom postotnog udjela javnog duga u BDP-u. U usporedbi sa četvrtim kvartalom 2014. godine udjel hrvatskog javnog duga povećan je za 2,6 postotnih bodova. Veći rast od toga u navedenom su razdoblju imale Belgija i Italija, s rastom od 4,5 odnosno tri postotna boda.

U odnosu, pak, na prvo tromjesečje prošle godine udio hrvatskog javnog duga u BDP-u uvećan je za 6,2 postotna boda. Veći rast toga postotka u navedenom je razdoblju bilježila tek Bugarska, i to za 10 postotnih bodova. Iza Hrvatske je Slovenija, s rastom toga postotka za 4,8 postotnih bodova, pokazalo je Eurostatovo izvješće.