Unatoč oštrim mjerama fiskalne konsolidacije, hrvatski javni dug ipak raste brže od Vladinih planova. Početkom lipnja dostigao je 172,1 milijardu kuna odnosno 51,6 posto BDP-a pa će u ovoj godini vjerojatno probiti Vladine projekcije prema kojima bi na kraju godine trebao iznositi 51,7 posto, uz godišnji deficit opće države od 3,4 posto BDP-a
Prema posljednjim podacima Ministarstva financija, dinamika rasta javnog duga ubrzala se u drugom tromjesečju. Dug opće države na kraju lipnja iznosio je 172,1 milijardi kuna, što je za 9,5 milijardi kuna, odnosno za 5,5 posto više nego na kraju prvog tromjesečja te za 11,8 posto više nego na kraju drugog tromjesečja prošle godine.
Na snažan rast javnog duga koji je od početka godine skočio sa 46,7 posto na 51,6 posto BDP-a veliki utjecaj imala su jamstva brodogradilištima koja su u procesu restrukturiranja aktivirana i prebačena u javni dug.
'Preuzete su i preknjižene obveze po jamstvima sektora brodogradnje u ukupnom iznosu 9,2 milijarde kuna iz garantiranih u izravne obveze. To su ukupne garantirane obveze sektora brodogradnje predviđene za preuzimanje od strane države, te nema daljnih obveza predviđenih za preuzimanje u budućnost', pojašnjavaju iz Ministarstva financija nagli skok javnog duga u drugom tromjesečju.
Zato je istovremeno s rastom duga došlo do osjetnog smanjenja ukupnih državnih jamstava koja su krajem lipnja iznosila 39 milijardi kuna (11,7 posto BDP-a), što je 8,7 milijardi kuna niže od najviše razine, koja je zabilježena u listopadu 2011. (47,7 milijardi kuna).
Prema Vladinim projekcijama ukupni manjak konsolidirane opće države, kao glavni generator rasta javnog duga, trebao bi u ovoj godini iznositi 11,57 milijardi kuna odnosno 3,4 posto BDP-a. U 2013. trebao bi se smanjiti na 10,76 milijardi kuna (tri posto BDP-a), a 2014. na 8,23 milijarde kuna (2,2 posto BDP-a).
Udio duga opće države u BDP-u na kraju 2012. ne bi smio premašiti 51,7 posto BDP-a, a krajem 2013. trebao bi porasti na 52,9 posto.
Međutim, kako je već je krajem lipnja javni dug dosegnuo 51,6 posto BDP-a jasno je da se Vladine projekcije neće ostvariti, unatoč naporima ministra financija Slavka Linića da uvede reda u javne financije.
Uz već spomenuti trošak sanacije brodogradilišta, glavna prepreka za realizaciju zacrtanih planova leži u neostvarivanju Vladinih projekcija o gospodarskom rastu, što će neminovno rezultirati slabijim punjenjem proračuna. Dodatni pritisak na deficit stvaraju pojačani troškovi vanjskog duga te neostvarena planirana ušteda na izdacima za zaposlene u državnoj upravi
Analitičar Hypo Banka Hrvoje Stojić upozorava i na visoke troškove inicijalnih reformi (otpremnine za višak zaposlenih u državnoj upravi, investicije u informatizaciju državne uprave i sl.) koje nisu ukalkulirane u proračunskim rashodima. Stoga ne vjeruje da će se fiskalni deficit u ovoj, ali i idućoj godini spustiti ispod 4,5 posto BDP-a. Prema njegovim projekcijama, udio duga opće države u BDP-u (zajedno s državnim jamstvima) krajem ove godine dosegnut će 67 posto BDP-a, a u idućoj godini porast će na problematičnih 71,5 posto BDP-a.
Analitičari Zagrebačke banke nešto su optimističniji te očekuju da deficit u ovoj godini neće premašiti 4,3 posto BDP-a, a u idućoj godini bi se trebao zadržati na 3,7 posto BDP-a. Prema njihovim projekcijama, udio duga opće države u BDP-u krajem ove godine dosegnut će 54,7 posto BDP-a, a na kraju 2013. popet će se na 56 posto BDP-a.
