Tijekom posljednjeg tromjesečja 2010. ukupno zaduženje države poraslo je za 3,8 milijardi kuna ili 2,8 posto. U usporedbi s krajem 2009, zabilježen je znatno snažniji rast zaduženja (+17,1 posto godišnje), što je posljedica većih potreba države za financiranjem, budući da su recesijski uvjeti u gospodarstvu rezultirali manje ostvarenim prihodima, dok su proračunski rashodi zabilježili blagi rast.

Rastu duga središnje države od 17,2 posto prvenstveno je doprinijelo povećano zaduživanje na domaćem tržištu. Naime, tijekom 2010. je ukupan unutarnji dug središnje države porastao za 13,0 milijardi kuna i krajem godine iznosio 87,5 milijardi kuna (67,7 posto ukupnog duga središnje države).

Utjecaj preostalih kategorija duga opće države, odnosno duga izvanproračunskih korisnika i lokalne države, bio je znatno slabiji obzirom da je njihov udio u strukturi ukupnog javnog duga zamjetno niži (4,7 posto i 1,6 posto).

Pridodaju li se ukupnom dugu konsolidirane opće države državna jamstva i dug HBOR-a, ukupan javni dug krajem 2010. iznosio je 196,4 milijardi eura, što predstavlja 58,8 posto ukupnog BDP-a (8,4 posto više nego na kraju 2009.). Državna jamstva na kraju 2010. godine iznosila su 44,5 milijardi kuna, što je za 15,4 posto više nego u godini prije, dok je dug HBOR-a dosegao rekordnih 13,9 milijardi kuna i bio viši za 12,9 posto godišnje.

Analitičari Raiffeisen banke očekuju da će i podaci za 2011. pokazati nastavak rasta javnog duga, pri čemu će najveći doprinos njegovu rastu vjerojatno doći od središnje države, putem novih izdanja državnih obveznica.

Za razliku od prethodne godine koju je obilježilo snažnije zaduživanje države u zemlji, zbog većeg interesa investitora za rizičnijim ulaganjima ali i globalnog oporavka, vjerojatno je da će se u ovoj godini država više zaduživati na inozemnim tržištima

Osim toga, najava Ministarstva financija kako će u procesu restrukturiranja i privatizacije brodogradilišta dio promatranih jamstava biti uključen u javni dug predstavlja dodatni čimbenik rasta javnog duga.