U siječnju je, u odnosu na isti mjesec prošle godine, javni dug povećan za 1,1 milijardu kuna ili 0,4 posto, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

Navode i to da je pritom povećan iznos unutarnje i vanjske komponente, za 0,5, odnosno 0,2 posto.

„Povećanje unutarnje sastavnice javnog duga posljedica je rasta duga središnje države, za 0,6 posto, i to prvenstveno po osnovi dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira. Povećanje inozemne sastavnice duga isto tako posljedica je povećanja duga središnje države, za 0,3 posto”, navodi se u analizi, objavljenoj u petak.

Nedavno je Državni zavod za statistiku (DZS) objavio da je na kraju 2017. udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) pao na 78 posto, što je njegova najniža razina od 2012. godine, kada je iznosio 69,4 posto BDP-a.

Doduše, dug od 283,3 milijarde kuna, koliko je iznosio na kraju 2017., veći je za 1,6 milijardi kuna ili 0,6 posto u odnosu na kraj 2016.

No, kako je gospodarstvo lani poraslo brže, za 2,8 posto u odnosu na 2016. godinu, pao je i udjel javnog duga u BDP-u, i to za 2,6 postotnih bodova u odnosu na kraj 2016., kada je iznosio 80,6 posto BDP-a.

„Obzirom na očekivani nastavak gospodarskog rasta u ovoj godini, udio javnog duga u BDP-u mogao bi nastaviti s padom. Povratak inflacije te jačanje kune u odnosu na euro dodatni su čimbenici koji bi trebali pridonijeti smanjenju omjera javnog duga u BDP-u”, navodi se u analizi RBA.

Analitičari te banke smatraju i to da okruženje s niskim kamatnim stopama i dalje predstavlja povoljnu priliku za djelomično i troškovno preslagivanje portfeljne strukture javnog duga.

„Podrška fiskalnoj metrici svakako dolazi i od očekivanja glede turističke (pred)sezone, što će djelovati u smjeru solidnog punjenja proračuna. Uz zadržavanje rasta primarnih rashoda ispod rasta nominalnog BDP-a, navedena kretanja svakako će pozitivno utjecati na statistiku javnog duga”, zaključuju analitičari RBA.