Klasični poslovni model novinskih izdavača podrazumijevao je da ljudi kupuju novine kako bi zadovoljili potrebu za novim informacijama i vijestima. Izdavači su, uz vijesti, u novinama i magazinima objavljivali reklame i oglase, od čega su u pravilu ostvarivali veće prihode nego što je to bilo od same prodaje na kioscima ili kroz pretplate.

No pojavom interneta informacije i vijesti su uglavnom postale besplatno dostupne na ekranima računala i mobitela, a prihodi od oglašavanja nisu dovoljni da bi se financirale novinske redakcije. Zbog svega toga protekla dva desetljeća obilježena su gotovo konstantnim predviđanjima o crnoj budućnosti novinskih izdavača.

U svom tom crnilu u posljednje vrijeme ipak se sporadično javljaju i neki pozitivni znaci koji bi mogli ukazivati na to da je prošla najveća kriza u medijskoj industriji. Sve je to još uvijek vrlo daleko od bilo kakve renesanse, no nakon godina i godina mračnih prognoza bilo kakav pomak u suprotnom smjeru donosi barem nekakvo olakšanje.

Lani se dogodila seizmička promjena

Jedan od indikatora korjenitih promjena u novinskom izdavaštvu obznanjen je ljetos, kad je Svjetska organizacija novina i novinskih izdavača (WAN-IFRA) objavila da su lani po prvi puta u povijesti prihodi novinskih izdavača od prodaje bili viši od njihovih prihoda od oglasa. Ukupno 179 milijardi dolara prihoda ostvarili su lani novinski izdavači, od čega su 92 milijarde bile ostvarene prodajom novina i magazina bilo u tiskanom, bilo u digitalnom izdanju, dok je 87 milijardi dolara stiglo od oglašivača.

Broj digitalnih pretplata NYT-a ove godine premašio je čarobnu brojku od milijun (Profimedia)

Larry Kilman, generalni tajnik organizacije, komentirao je prilikom objave rezultata da 'osnovna pretpostavka novinskog izdavaštva – da se prihodima od oglasa pokriva trošak proizvodnje vijesti i sadržaja – više ne postoji'. Tijekom 20. stoljeća novinski izdavači su znali, ovisno o tržištu, čak i do 80 posto prihoda ostvarivati od oglasa. Kilman je napomenuo da je došlo do 'seizmičke promjene' u kojoj je, umjesto odnosa između izdavača i oglašivača, naglasak na odnosu između izdavača i njegove publike. 'No u 2015. jasno je da priča o novinskom izdavaštvu nije priča o mraku, propasti i smanjivanju', dodao je Kilman.

Dobar dio svijeta i dalje bez digitalne revolucije

Svjetsko novinsko tržište danas se može ugrubo podijeliti na dva dijela. Na jednoj strani nalaze se Sjeverna Amerika i Europa (kojima se još može pridodati Australija), a s druge strane su Azija, Latinska Amerika te Bliski istok i Afrika. Glavna razlika među njima je to što europsko i sjevernoameričko tržište prolaze kroz digitalnu revoluciju dok drugdje i dalje caruju papirnata izdanja koja se kupuju na kioscima.

Tako podaci WAN-IFRA-e pokazuju da je lani tiskana naklada novina u cijelom svijetu porasla za impresivnih 6,4 posto. U posljednjih pet godina porast ukupno iznosi 16,5 posto. Najveći dio rasta dolazi iz Indije, odnosno s azijskog tržišta, na kojem je lani naklada tiskanih novina skočila za desetak posto, a u pet godina čak za trećinu. Uz Aziju, rastuća su još tržišta Bliskog istoka i Afrike te Latinske Amerike, no s bitno nižim godišnjim porastom koji se uglavnom kreće u rasponu do dva posto.

Očekivano, situacija je suprotna na tržištima Europe, Sjeverne Amerike te Australije. Europa i Australija s Oceanijom u posljednjih pet godina zabilježile su pad tiskane naklade novina veći od 20 posto, a u Sjevernoj Americi taj trend je tek nešto povoljniji s minusom od 8,8 posto. Samo u 2014. na europskom tržištu zabilježen je pad naklada od 4,5 posto.

Prihod od digitalnog sadržaja raste, ali daleko slabije od onog za tisak

Uz preokret, u kojem izdavači na globalnoj razini ostvaruju više prihode prodajom nego oglasima, drugi znak korjenitih promjena dolazi kroz informacije o ohrabrujućem rastu plaćenih digitalnih pretplata. Prihodi od pretplata na digitalne novinske sadržaje samo su u 2014. porasli za 45 posto, na 2,5 milijardi dolara u cijelom svijetu.

Iako je to vrlo daleko od prihoda koji se ostvaruju tiskanim izdanjima (89,9 milijardi dolara u 2014), no ohrabruje vrlo dobra stopa rasta. U pet godina prihodi od digitalnih pretplata porasli su za čak 1.420 posto, pokazuju podaci konzultantsko-analitičke kuće PricewaterhouseCoopers (PwC). Još 2010. oni su iznosili 165 milijuna dolara, da bi se godinu dana kasnije popeli na pola milijarde te u konačnici dosegnuli sadašnju razinu.

Rast prihoda od oglasa u digitalnim izdanjima također je stalan, no stope porasta nešto su skromnije. Lani su ti prihodi iznosili 9,5 milijardi dolara, 8,3 posto više nego u 2013. te 60 posto više nego u 2010.

Čak 97 minuta dnevno gledamo sadržaj na mobitelu

Razloge za rast 'digitalnih' prihoda treba tražiti u porastu popularnosti pametnih telefona, tumače analitičari. Čak osamdeset posto korisnika svoj će pametni telefon provjeriti u prvih 15 minuta nakon buđenja, pokazuje analiza tvrtke InMobi, specijalizirane za digitalni marketing. Na globalnoj razini potrošači u prosjeku provedu čak 97 minuta dnevno uz mobitel, što je više nego što provedu uz televizor (81 minutu), stolno računalo (70 minuta) ili tiskane novine (33 minute).

Od ukupno pretplaćenih na Financial Times više od 70 posto odnosi se na digitalne pretplatnike (Profimedia)

Među svjetskim izdavačima situacija je vrlo raznolika. Iako pojedine informacije, kao što smo spomenuli, ukazuju na neke pozitivne pomake, velik broj novinskih kuća i izdavača i dalje teško pronalazi poslovni model koji bi im omogućio sigurnu budućnost.

Od velikih i poznatih novina, digitalnoj platformi se posljednjih godina možda najviše posvetio poznati New York Times (NYT). Uz klasične članke koji se objavljuju i u tiskanom izdanju, NYT sve više i više koristi dodatne mogućnosti koje pruža internet, posebno što se tiče dodatnih sadržaja uz članke, od videoisječaka do interaktivnih grafičkih dodataka.

Odlični rezultati New York Timesa: Milijun digitalnih pretplata

Zbog te svoje predanosti NYT bilježi odlične rezultate u privlačenju čitatelja, ali i naplati sadržaja koji su im pruženi. Broj digitalnih pretplata ove godine premašio je čarobnu brojku od milijun. Time je, barem prema podacima harvardskog NiemanLaba, New York Times zasjeo na vrh liste novinskih izdavača s digitalnim pretplatama. Slijede Wall Street Journal s oko 900 tisuća digitalnih pretplatnika te britanski Financial Times s njih nešto više od pola milijuna.

Ono što je znakovito je to da većina pretplatnika tih novina sada ima digitalne pretplate. U Financial Timesu se od ukupno pretplaćenih više od 70 posto odnosi na digitalne pretplatnike, a NYT sveukupno ima 1,6 milijuna pretplatnika, od kojih digitalni pristup plaća, kao što smo spomenuli, njih više od milijun.

Rast kuće Axel Springer

No kakva je situacija među ostalim europskim izdavačima? Njemačka medijska kuća Axel Springer, koja izdaje dnevne listove Bild i Die Welt, ovih dana pohvalila se time da je u prvih devet mjeseci ostvarila rast prihoda i dobiti od oko devet posto u odnosu na isto razdoblje lani. Pozitivne rezultate pripisali su skoku prihoda u digitalnom poslovanju te sad primjerice ostvaruju čak 80 posto prihoda od oglasa.

Poznati švicarski izdavač Ringier, koji zajedno s A. Springerom u susjednoj Srbiji izdaje tamošnje dnevnike Blic i Alo!, a inače u vrlo širokom portfelju ima niz medijskih projekata u Europi i svijetu, lani je od ukupnih prihoda njih trećinu ostvario kroz digitalne projekte. No među njima se nalaze i razne druge stranice koje se ne bave isključivo novinskim poslom.

Sanoma se bori, Bonnier bilježi preokret

Finska Sanoma, koja najveći dio svojih prihoda ostvaruje na tržištima Finske, Nizozemske i Belgije, u prvih devet mjeseci oko trećine tih prihoda ostvarila je od oglašavanja, a trećinu od prodaje svojih tiskanih izdanja. No ta se kompanija i dalje bori s negativnim trendovima te, usprkos porastu prihoda od oglašavanja kroz digitalne medije (jedan posto u prvih devet mjeseci, odnosno šest posto u trećem tromjesečju), u cijelosti ostvaruje lošije rezultate jer nije uspjela nadoknaditi pad zabilježen u oglašavanju u tiskanim proizvodima. Sanoma je, inače, do prije godinu dana bila suvlasnik hrvatske tvrtke Adria Media Zagreb, izdavača domaćih časopisa Story, Cosmopolitan i Elle.

Slično kao u Sanomi, ali ipak za nijansu bolja je situacija u švedskom Bonnieru. Komentirajući rezultate iz 2014. glavni izvršni direktor Tomas Franzén kazao je da su u novinskom biznisu zabilježili preokret te je 'rast u digitalnom oglašavanju sad dovoljno velik da bi nadoknadio pad u tiskanom oglašavanju'. Upozorio je i na to da kompanija mora povećati 'prihode iz novih, primarno digitalnih izvora' i to 'u bržem ritmu nego što je to bilo dosad'. Cijela Bonnier grupa lani je ostvarila 23,7 milijardi švedskih kruna prihoda (blizu 19 milijardi kuna), što je tri posto manje nego godinu prije. Inače, Bonnier grupa je poznata kao osnivač Business.hr-a u Hrvatskoj te Financi u Sloveniji. S našeg su se tržišta nakon četiri godine Šveđani povukli 2009.

Glavni izvršni direktor švedskog Bonniera Tomas Franzén (licencirane fotografije Bonnier)               

S tržišnim trendovima bore se i u talijanskoj RCS grupi, izdavaču tamošnjih novina Corriere della Sera i La Gazzetta dello Sport. Corriere je krajem rujna imao ukupno šest posto pretplatnika manje nego godinu prije (439 tisuća u odnosu na 466 tisuća), usprkos rastu broja digitalnih pretplata za sličan postotak (sa 124 na 132 tisuće). No situacija je bila puno lošija u La Gazzetti dello Sport, kojoj se broj ukupnih pretplatnika u istom usporednom razdoblju smanjio za 12 posto, na 249 tisuća, a još je oštrije, za 23 posto, smanjen broj digitalnih pretplatnika i to na samo 41 tisuću.

Za razliku od Talijana koji su samo u trećem tromjesečju ove godine uspjeli zabilježiti rast prihoda od oglašavanja, madridska Prisa grupa je u prvih devet mjeseci na španjolskom tržištu imala rast prihoda od oglašavanja za ukupno 6,6 posto (na 74 milijuna eura), s time da su prihodi od oglašavanja u tisku sniženi za pola postotka (na 44 milijuna eura), no prihodi od digitalnog oglašavanja skočili su za čak 22,4 posto (na 27 milijuna eura) te sad čine više od trećine oglašivačkih prihoda novina u toj grupi. Prisa, između ostalog, izdaje vodeći španjolski dnevnik El Pais, a prodaja mu je posljednjih dana pala za petnaestak posto.

Vodećem španjolskom dnevniku El Paisu prodaja je posljednjih dana pala za petnaestak posto (Profimedia)

U konačnici, podaci pokazuju da se niz europskih izdavača i dalje bori s prelaskom na digitalnu platformu i da, ovisno o tržištima, u tome imaju manje ili više uspjeha. No za razliku od situacije otprije pet godina, neki svjetski trendovi danas ukazuju i na to da novinskom biznisu još nije došao kraj. Iako će novinsko izdavaštvo u budućnosti svakako izgledati drukčije nego što je izgledalo dosad, to je ipak puno bolja opcija nego da ne izgleda nikako.