Ciljevi istraživanja bili su utvrditi koliko se ljudi koji češće kupuju putem interneta osjećaju sigurnima, što im je pri tome najvažnije, na kojim stranicama najčešće kupuju (hrvatske ili strane web stranice), kupuju li robu koja se nudi oglasima na društvenim mrežama i jesu li bili žrtve prijevare prilikom internetske kupovine te, ako jesu, na koji način je napad na njih bio izveden.

'Kao i proteklih godina, za Hrvatsku udrugu banaka i bankarstvo općenito od prioriteta je podizanje svijesti građana o mogućim prijetnjama prilikom online kupovine. U današnjem digitalnom dobu neophodno je kontinuirano educirati i informirati građane o načinima zaštite od potencijalnih prijevara. Banke ulažu značajna sredstava u najsuvremenije metode zaštite, u skladu s visokim sigurnosnim standardima. Uspješnost napada na online bankovne usluge prvenstveno ovisi o spretnosti napadača da korisnike navedu da iz neznanja ili neopreznosti provedu neželjene aktivnosti', izjavio je Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka.

'Prilikom kupovine na internetu, kriminalci pokušavaju od građana dobiti osobne ili financijske podatke. Pokušavaju navesti građane da te podatke dostave direktno ili da kupe robu na lažnim stranicama, a kasnije roba ne bude isporučena ili je znatno loše kvalitete. Iznimno je važno da se građani na internetu ponašaju jednako oprezno kao i u stvarnom životu, a potrebno je da dobro razmisle s kime dijele osobne i financijske podatke. Internetska kupovina mora se obavljati na stranicama koje su sigurne i provjerene te imaju oznaku https. Web stranice prodajnog mjesta moraju sami upisivati te ne slijediti linkove iz poruka s društvenih mreža ili iz elektroničke pošte. Rezultati istraživanja ukazuju na činjenicu da su građani sve oprezniji i informiraniji tijekom online kupovine, ali neophodno je kontinuirano upozoravati i naglašavati moguće prijetnje’, rekao je Milan Parat, predsjednik Odbora za sigurnost HUB-a.

Među ukupno ispitanima koji se koriste internetom, njih 54 posto ne kupuje putem interneta jer se boje prijevare i ugroze privatnosti. Među onima koji su svladali taj strah i ipak kupuju putem interneta, 36 posto njih kupuje samo u provjerenim internetskim trgovinama koje pri transakciji zahtijevaju sigurnosnu provjeru plaćanja (Amazon, eBay, AliBaba, Google Shopping Search).

Samo deset posto ispitanih kupuje bez straha za svoju sigurnost i sigurnost svojih podataka. Među onima koji uopće ne kupuju putem interneta najviše je ljudi starijih od 55 godina (tzv. baby boomers), a najmanje se boje kupovati putem interneta najmlađe generacije - generacija y (tzv. milenijalci - mlađi od 35) i generacija z (punoljetni te s najviše 22 godine).

Među onima koji kupuju najoprezniji su milenijalci, a najmanje su oprezni najmlađi online kupci. Kad se rezultati istraživanja promotre prema statističkim regijama, pokazuje se kako je u kontinentalnoj regiji (60 posto) značajno veći udio onih koji ne kupuju putem interneta, u odnosu na jadransku regiju (43 posto).

Nadalje, u jadranskoj regiji je veći udio (49 posto) onih koji kupuju putem interneta, ali samo na provjerenim mjestima u odnosu na kontinentalnu regiju (29 posto). Na kraju, udio onih koji kupuju bez razmišljanja o sigurnosti nizak je te podjednak u obje regije.

Prilikom kupovine putem interneta hrvatskim online šopingholičarima najvažnija je sigurnost plaćanja (49 posto), a slijede oni kojima je najvažnije da roba odgovara opisu iz ponude (29 posto). Podjednako je onih koji navode sigurnost podataka (11 posto) i onih koji se ne mogu odlučiti (11 posto) što im je najvažnije tijekom online kupovine.

Zanimljivo je to da pravovremenost dostave robe prilikom kupovine internetom nije presudna našim online kupcima. Drukčije rečeno, naši online šopingholičari su prilično tolerantna bića kad je dostava robe u pitanju. Kad se gledaju regije, obje podjednako malo preferiraju hrvatske web stranice: 13 posto u jadranskoj i 14 posto u kontinentalnoj regiji, no u kontinentalnoj regiji dominiraju oni koji preferiraju strane web stranice (60 posto) dok je u jadranskoj regiji najveći udio onih kojima sjedište nije ključno (53 posto).

U anketi je bilo postavljeno i pitanje o kupovini putem oglasa na društvenim mrežama. Rezultati pokazuju kako 49 posto ispitanika koristi samo ranije poznate stranice dok 51 posto barem ponekad kupuje robu i na taj način: njih 27 posto često, a 24 posto rijetko kupuju putem takvih oglasa. Tu su se pokazale i statistički značajne razlike prema dobi - rezultati pokazuju kako je udio onih koji često kupuju putem oglasa na društvenim mrežama najmanji u skupini baby boomersa (10 posto), a najveći u skupini milenijalaca (39 posto).

Nadalje, udio onih koji kupuju na taj način, ali rijetko, nešto je veći u skupinama generacije z (29 posto) i generacije x (27 posto) u odnosu na baby boomerse (23 posto) i milenijalce (22 posto). Na kraju, udio onih koji ne kupuju na taj način najveći je u skupini baby boomersa (67 posto), zatim u skupini generacija z (54 posto) i x (53 posto), a najmanji u skupini milenijalaca (39 posto).

Što se tiče regija, udio onih koji se ne koriste društvenim mrežama za online kupovine veći je u jadranskoj regiji (60 posto) u odnosu na kontinentalnu (30 posto), a u kontinentalnoj regiji je više onih koji barem ponekad kupuju na taj način (59 posto) u odnosu na jadransku regiju (41 posto). Ispitanicima koji kupuju putem interneta postavljeno je i pitanje jesu li ikada bili žrtve prijevare. Većina ispitanika nije bila žrtva takvih prijevara (87 posto), a njih 13 posto tvrdi kako su im bili žrtve.

Oni koji tvrde da su bili žrtve prijevare pokazuju da se većinom radi o izostanku isporuke robe (46 posto) ili je isporučena roba bila lošije kvalitete od reklamirane (41 posto). Tu su razlike statistički značajne samo prema spolu ispitanika - udio muškaraca koji tvrde kako su bili žrtve prijevare prilikom kupovine putem interneta (17 posto) veći je u odnosu na udio žena koje to tvrde (8 posto).

Savjeti za građane prilikom online kupovine:

Zaposlenici banaka, kada kontaktiraju s klijentima telefonom ili elektroničkom poštom, NIKAD ih tim putem ne traže osobne podatke, podatke o PIN-u i sl.

Dobro pazite na osobne podatke.

Dobro razmislite o tome kakve podatke dijelite putem društvenih mreža.

Online plaćanja radite samo preko sigurnih internetskih stranica (protokol https) i koristeći sigurne načine povezivanja na internet (javne Wifi mreže mogu biti rizične).

Svaku sumnju u vezi vašeg online računa odmah prijavite banci.

Pokušaj prijevare prijavite policiji čak i ako niste postali žrtva.