Na međunarodnoj konferenciji 'Gospodarski rast u Europskoj uniji: Dobrobiti za Hrvatsku', koju organiziraju Hrvatska narodna banka (HNB) i Predstavništvo Europske komisije, Marić je kazao kako su i međunarodne institucije i investitori prepoznali pozitivna gospodarska i kretanja u javnim financijama u Hrvatskoj.

Tako je podsjetio da je, zahvaljujući smanjenju javnog duga i proračunskog deficita, Hrvatska ove godine izašla iz Procedure prekomjernog deficita (EDP) Europske komisije, te da je cijena državnog zaduživanja smanjena.

'Napravili smo značajne iskorake u protekle dvije godine, pa smo kroz seriju transakcija domaće i međunarodne prirode restrukturirali i refinancirali naša postojeća dospijeća, ali i ukupni dug, čime smo u kratkom roku smanjili cijenu duga', kazao je Marić.

Naveo je kako je na temelju toga prošle godine ostvarena ušteda od 762 milijuna kuna na kamatama, dok ove godine u nekoliko transakcija, uključujući i ovu zadnju koja se odnosi na restrukturiranje cestarskih dugova, uštede dosežu više od 800 milijuna kuna.

Marić je istaknuo i kako zahvaljujući pozitivnim trendovima u javnim financijama iduće godine očekuje daljnja poboljšanja kreditnog rejtinga Hrvatske od strane najvažnijih svjetskih rejting agencija, koje su već ove godine poboljšale izglede za rejting Hrvatske.

Mniistar Marić gostovao je i u radijskoj emisiji HRT-a Poslovni tjedan a teme su bile državni proračun, proračunske projekcije za 2019. i 2020. i bruto društveni proizvod. Uz Marića, u raspravi su sudjelovali predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić i ekonomski analitičar Hrvoje Šimović.

'Nama u Vladi ambicija ne nedostaje. Ovo mi je treći proračun kao ministru, deveti ukupno i imam dosta iskustva za vrijeme recesije i danas. U projekcijama želimo biti realni i što je najvažnije kredibilni', kazao je ministar odgovarajući na pitanje jesu li projicirane stope gospodarskog rasta od 2,9 posto za iduće tri godine - konzervativne.

Dodao je kako su ih globalni i domaći investitori jako pozitivno ocijenili. 'Već treću godinu za redom s ovakvim planiranjem proračuna imamo pozitivne iskorake i prema rejting agencijama i Europskoj komisiji. Višak prihoda se generira u proračunu i ne ide u dodatnu potrošnju. Tako smo spustili deficit i javni dug', naglasio je.

'Kao poslodavci smatramo da možemo bolje. Restrukturiranje nije prestalo. Spremni smo uhvatiti se u koštac s konkurencijom u Europskoj uniji i smatramo da naš rast može biti veći, ali to je pitanje Vlade i koliko duboko možemo ići s reformama', kazao je Majetić.

Pozdravio je 'mini poreznu reformu' Ministarstva finacija, ali poslodavci, dodao je - očekuju nastavak strukturnih reformi koliko god one bile teške. Poslodavcima je bitna stabilnost, a stvari neće uvijek biti ovako dobre, dodao je. Da bi postigli rast veći od tri posto, smatra Majetić - moramo se kao društvo promijeniti.  

Marić je ponovio kako u 2018. Vlada kreće u reformu cestovnog sektora - pronašli su način i model kako da se izbjegne monetizacija autocesta. 'Prioritet imaju reforme koje su bitne za održivost javnih financija i za društvo najvažnije - zdravstvo, javna uprava, pravosuđe i obrazovni sustav', kazao je. 

Na pitanje treba li zdravstvo biti u državnoj riznici ili samostalno Marić je kazao kako kao ministar financija smatra da treba biti van riznice, ali da to trenutno nije prioritet. 'Ja bih ga zasad ostavio tamo, ali suština situacije je zdravstvo ima osam milijardi kuna duga. U ovom rebalansu našli smo 1,2 milijarde koje će se upumpati u sustav. Međutim, to nije rješenje svih problema. Rashodna strana mora biti smanjena i na tome ćemo u refomama staviti naglasak', rekao je. 'Kadar i usluga u zdravstvu su vrhunski, ali sustav treba bolje posložiti kako bi tim ljudima dali poticaj za ostanak u Hrvatskoj. To je jedna od stožernih reformi na koju će Vlada staviti naglasak', zaključio je.

'Rashodovna strana proračuna mora rasti sporije od prihodovne - treba na nam suficit da vraćamo dugove', kazao je Hrvoje Šimović. Smatra kako Hrvatska nema potencijal za rast veći od 3 posto. 'Hrvatska uvozna ovisnost je prevelika, pa čak i u segmentu turizma - opremanje hotela i apartmana i hrana i piće koje trošimo, uvoze se', kazao je. Naglasio je i kako je loša i ovisnost javnih financija o osobnoj potrošnji te da treba štedjeti u dobrim godinama.