Voditelj HUP-Koordinacije neprehrambene trgovine i trgovačkih centara, a ujedno upravitelj zagrebačkog Westgatea, Denis Čupić kaže kako nemaju još nikakvih službenih najava o otvorenju centara. Uz to ga brine izostanak komunikacije s Vladom i Nacionalnim stožerom.

'Osim sporadičnih razgovora, nije bio nijedan strukturirani sastanak s odgovornima. Apeliram za to da se počne razgovarati s nama. Neće nam puno značiti ako nam omoguće rad pod ovim ili onim mjerama, a one su neodržive. Nove mjere moraju biti takve da ih gospodarski subjekti mogu implementirati, a da ih to financijski ne ubije', rekao je za tportal Čupić.

Dodaje kako on osobno sjedi u austrijskoj i njemačkoj asocijaciji trgovačkih centara i zna njihova iskustva.

'U Njemačkoj je u većini slučajeva jedino ograničenje broj kvadrata po kupcu. Ovisno o regiji, to je od 15 do 20 kvadrata po čovjeku. Samo pojedine regije traže ugradnju pleksiglas zaštite na naplatnom pultu. U Austriji je obavezno nošenje maski u trgovinama. U Njemačkoj se to traži samo u jednoj pokrajini', naveo je Čupić.

Ističe kako smo u Hrvatskoj i dosad općenito imali visoke higijenske standarde.

'Svi trgovački centri imaju izmjenu zraka. U Westgateu smo dosad šest puta u satu mijenjali kompletan zrak u centru. Možemo to podići na čak 12 puta. Sve moderne trgovine, a takva je većina u Hrvatskoj, imaju slične ventilacijske sustave koji se redovito održavaju. Mallovi se dnevno četiri do pet puta detaljno čiste. Vjeruje, ne želim time nikoga vrijeđati, ali niti jedan od epidemiologa ne zna po kojim mi standardima radimo. Zbog toga je važno da se razgovara s nama', naglasio je Čupić.

Sektor neprehrambene trgovine zapošljava izravno i neizravno oko 300.000 ljudi. O njemu su dosta ovisni prijevoznici. Više od 45 posto transporta otpada na neprehrambene artikle.

'Većina populista reći će da se prvo otvore najmanji dućani jer je njima najgore. Ali te male trgovine su zadnje koje će moći financijski i organizacijski implementirati bilo kakve zaštitne mjere. Sad imate slučaj da je cijena pleksiglasa porasla tri puta. Kreću se od 250 eura pa naviše, ovisno o veličini', upozorio je Čupić.

Država malim i velikim trgovcima može pomoći, ističe, odricanjem od trošarine i mrežarine na električnu energiju, naknade na cijenu plina, smanjivanjem naknade za uređenje voda i sličnog. Neka se traži od lokalne samouprave umanjenje komunalnih naknada za 50 posto na šest mjeseci.

'Na mjesečnoj razini na svim naknadama trošak je od 1 do 1,5 eura po kvadratu trgovine. Neka se to smanji. Kad nas otvore, u narednih šest mjeseci čeka nas osjetno manji promet. Trebat će vremena da se obnovi potrošnja i ljudi se naviknu na nova pravila. Uz to nam dolazi recesija. Zbog toga je nužno da nove mjere budu što manje financijsko opterećenje, a da daju maksimalnu zdravstvenu zaštitu. Moglo bi biti pogubno ako Vlada izađe sa svojim planom bez razgovora s nama', zaključio je Čupić.