'U svoj ured uvest ću funkciju CIO-a, chief integration officera koji će koordinirati rad i investicije u raznim gospodarskim sektorima', rekao je Orešković, ističući da ulagači traže sigurnost i stabilnu poreznu politiku.

Specijalistička funkcija integracijskog direktora (chief integration officer) relativno je nova u poslovnom svijetu. Velike korporacije u posljednje vrijeme sve češće traže specijaliste za tu vrstu poslova zbog potrebe boljeg povezivanja i međusobne koordinacije različitih poslovnih funkcija.

U korporacijama ovi stručnjaci imaju visoku razinu odgovornosti i često dobivaju mjesto u upravi. Imaju ulogu učinkovitog povezivanja svih poslovnih sustava i procesa, kako unutar kompanije, tako i prema vanjskim dionicima: poslovnim partnerima, zakonskim tijelima, dioničarima i sl.

Jedan od ključnih zadataka direktora za integracije (CIO) u suvremenim kompanijama je praćenje i primjena novih tehnologija u poslovnim procesima.

Preuzimanjem vodeće uloge u izvršnoj vlasti premijer Orešković vjerojatno se brzo suočio s bolnom točkom svake hrvatske vlade, a to je slaba koordinacija vladinih tijela i ministarstava. Stoga nije čudno što je odlučio uvesti funkciju glavnog koordinatora po uzoru na velike korporacije.

Stručnjaci koji prate rad vlade već duže vremena upozoravaju da je jedan od najvećih problema upravljanja državom koordiniranje, integriranje i usmjeravanje vladinih aktivnosti. U praksi svako ministarstvo radi za sebe, a na razini središnje vlasti nema dogovora između ministarstava o postavljanju ciljeva politika.

Stoga se često događa da se poslovi pojedinih ministarstva preklapaju ili da se pojedini zakonski prijedlozi ne usklade pa imamo zakonske odredbe različitih zakona koje su međusobno u suprotnosti.

'Budući da se Ured predsjednika vlade u velikoj mjeri bavi administrativnim i protokolarnim poslovima, premijer ne raspolaže adekvatnim uredom na koji bi se oslanjao u pitanjima koordinacije politika. Nedostatak odgovarajućih policy stručnjaka i tijela koja bi obavljala sustavnu policy analizu, tradicionalno je jedna od glavnih boljki procesa stvaranja javnih politika u Hrvatskoj', ističe stručnjak za javne politike Zdravko Petak.

U smjeru bolje koordinacije i kvalitetnije integracije vladinih politika ide i inicijativa Udruge Lipa o tzv. pametnoj regulativi (CROFIT).

Riječ je o sustavnom mjerenju i praćenju propisa i procedura s ciljem smanjenja troškova tvrtkama i građanima, koje bi do kraja 2017. moglo donijeti uštedu od tri do šest milijardi kuna. CROFIT obuhvaća pregled i mjerenje troška svih važećih propisa i njihovo zadržavanje, pojednostavljenje ili ukidanje te procjenu učinaka novih propisa, kao i njihovu integraciju u postojeće e-sustave.

Također, program pretpostavlja osnivanje Ureda za pametnu regulativu pri Uredu predsjednika Vlade kako bi se osigurao kvalitetan nadzor nad reformama te uključenost i predanost javne uprave.