Bugarske i makedonske minimalne plaće niže su od minimalaca u brojnim kineskim provincijama u koje su pohrlile zapadne kompanije proizvoditi jeftinije na račun niske cijene rada, ulažući u razvoj i visoke tehnologije, ne mareći pritom za utjecaj na domicilne ekonomije. Politika, provodeći liberalne ideje slobodnog tržišta, nije se previše miješala. Kada je minimalac u pitanju, jasno je da je Kina obećana zemlja. Europljanin, barem onaj zapadni, pitat će za plaću i uvjete rada.

No sve niži standard i kriza kojom se brojne zemlje Starog kontinenta, pogotovo one s juga, nose već pet godina, srozale su štošta, pa tako i minimalac. Hrvatska u regiji stoji lošije samo od Slovenije, 374 eura naspram slovenskih 784.

'Nama s jedne strane ne može biti za utjehu što možda smo negdje pri vrhu s minimalnim plaćama kad je riječ o siromašnijem jugu jer cijene su nam na razini Europe i njezinog razvijenog sjevera. Ne treba se čuditi ako netko južnije od nas s manje novca može kupiti više. No Europa se sve više raslojava, u krizi se ne snalazi, na djelu je pohlepa multinacionalnih kompanija, a sve na štetu radnika', smatra čelnik NHS-a Krešimir Sever

'I u svemu tomu Europa odustaje od svog identiteta, korijena, povijesti, zasad, na čemu je zapravo građena', dodaje Sever.

Jedino obrazovanje može dati rezultate, uvjeren je ekonomist Guste Santini, svjestan jaza koji se povećava među razvijenima i nerazvijenima i ističe: više smo novca dali za monetizaciju nego što je dobila cijela znanost.

'Mi imamo znanost kao da je to neki pomodni artikl, a ne kao da je to temeljna poluga razvoja. Tamo gdje postoji pamet i znanje nema niskih plaća. Nema ih u Finskoj, ali tamo su velike dodane vrijednosti', naglašava Santini.

Stav vladajućih je jasan. 'Naravno da trebamo misliti o tome da našim radnicima osiguramo i porast minimalne plaće u okvirima rasta cijena i troškova života', smatra ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i dodaje: 'Ali u okvirima mogućeg.'

Posljednje povećanje minimalne plaće u obliku 170 kuna dovelo ju je na razinu od 2.814 kuna. Daleko je to od razvijenog sjevera - pa čak i Grčke koja je pokleknula. Tamo je plaća dvostruko veća, dok se s francuskih ili luksemburških nešto više od 1.400 eura itekako da živjeti. Hrvatima to ne uspijeva ni s prosječnih 5.500 kuna. Kažu sretnici koji imaju prosječnu plaću: ne živimo, preživljavamo. Santini ustraje u svojem prijedlogu:

'Tražit ću dok sam živ da se poveća neoporezivi dio dohotka na pet tisuća, porezna stopa od 10 posto da se primijeni od pet do 15 tisuća kuna, 20 posto 15-30 tisuća i 30 posto iznad 30 tisuća kuna. Ako nas znanje ne izvuče, ništa nas drugo neće izvući', zaključuje Santini.
276790,257627,256228,254372