Premda stručnjaci upozoravaju da su javne tvrtke i dalje znatno manje efikasne od privatnog sektora, podaci o poslovanju javnih poduzeća u pretežnom ili potpunom vlasništvu države pokazuju da je u prošloj godini ipak došlo do pozitivnih pomaka
Prema riječima potpredsjednika Vlade Branka Grčića, lani je bruto dobit 47 državnih poduzeća iznosila 2,72 milijarde kuna, što je višestruko bolje od rezultata iz 2013, kada je iznosila 587 milijuna kuna.
Na temelju podataka Fine, proanalizirali smo rezultate poslovanja najvećih državnih tvrtki s prihodima iznad 700 milijuna kuna. Radi se o kompanijama pod čvrstom paskom politike, onima koje su nakon izbora podijeljene između glavnih stranaka Kukuriku koalicije, SDP-a i HNS-a.
Većina navedenih kompanija nalazi se u procesu restrukturiranja koji karakterizira racionalizacija troškova i modernizacija poslovanja. Rezultati rezanja troškova jasno se vide u povećanju dobiti odnosno smanjenju gubitaka dok razvojna komponenta restrukturiranja još uvijek kaska te su prihodi najvećih 15 smanjeni za 2,86 posto (na 31,4 milijarde kuna).
HEP-ova rekordna dobit
Uvjerljivo najuspješnije poslovala je Hrvatska elektroprivreda (HEP), a ponijela je i titulu najprofitabilnije hrvatske kompanije. Prema konsolidiranom izvješću, dobit HEP grupe lani je iznosila 2,47 milijardi kuna.
Odlični poslovni rezultati nacionalne energetske tvrtke u nadležnosti HNS-ovog ministra Ivana Vrdoljaka ostali su u sjeni polemika oko najavljene privatizacije.
Kritičari sumnjaju u sposobnost HEP-ovog politički postavljenog menadžmenta na čelu s Pericom Jukićem i upozoravaju da je visoka dobit više rezultat dobrih hidroloških uvjeta nego unapređenja poslovanja. O tome svjedoči i kontinuirani pad prihoda HEP-a, a oni su u prošloj godini potonuli gotovo šest posto.
Međutim, uz zlatnu koku HEP, u Vrdoljakovom sektoru je i kronični gubitaš Petrokemija, a ona je prošle godine 'natukla' 360,7 milijuna kuna gubitaka našavši se na rubu opstanka. Pokušaj dokapitalizacije kutinske tvrtke propao je, a trenutno se intenzivno radi na pronalaženju strateškog partnera. Kao mogući spasioci spominju se mađarski MOL i Prvo plinarsko društvo u vlasništvu poduzetnika Pavla Vujanovca. U kritičnom razdoblju vodstvo Petrokemije preuzeo je Nenad Zečević nakon opoziva Dragana Marčinka, bivšeg ravnatelja Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija.
Problematična željeznica s pozitivnim trendom
Većina problematičnih državnih 'kapitalaca' nalazi se u sektoru prometa i infrastrukture te u nadležnosti SDP-ovog ministra Siniše Hajdaša Dončića. Najveća među njima, Hrvatska željeznica sastoji se od HŽ infrastrukture, HŽ Carga i HŽ putničkog prijevoza. Sve tri tvrtke nalaze se u intenzivnom procesu restrukturiranja, a podaci o poslovanju pokazuju pozitivne trendove.
Najveća, HŽ infrastruktura, bilježi rast prihoda od čak 63,1 posto (na 1,47 milijardi kuna) i dobit od 19,8 milijuna kuna. Za usporedbu, u 2013. imala je 838 milijuna gubitaka. Najveću HŽ-ovu tvrtku od srpnja prošle godine vodi 33-godišnja menadžerica Renata Suša, koju je ministar Hajdaš Dončić doveo nakon smjene stare Uprave na čelu s Darkom Peričićem, a on je slovio kao kadar bivšeg ministra financija Slavka Linića
Na dobrom putu je i HŽ putnički prijevoz pod vodstvom Dražena Ratkovića te bilježi rast prihoda od 14,7 posto (na milijardu kuna) i minimalnu dobit (za razliku od 362 milijuna kuna gubitka u 2013). U najtežoj situaciji je HŽ Cargo, a aktualna vlast ga je neuspješno pokušala prodati. Njegovi prihodi su pali za četiri posto, a poslovanje je i dalje u crvenom (gubitak od 117,2 milijuna kuna). Od listopada 2013. na čelu HŽ Carga je Danijel Krakić, imenovan nakon smjene stare Uprave na čelu s Ivanom Leškovićem jer je, po riječima ministra Hajdaša Dončića, podbacila u provedbi plana restrukturiranja.
Kronični problem HŽ-a je prezaduženost, još prisutnija u Hrvatskim autocestama i Autocesti Rijeka-Zagreb. Nagomilani dugovi onemogućuju pozitivno poslovanje ovih tvrtki pa je Vlada ustrajna u pokušajima smanjenja dugova procesom monetizacije. Nakon neuspjeha s davanjem autocesta u koncesiju ministar Hajdaš Dončić krenuo je s novim modelom koji podrazumijeva privatizaciju tvrtke HAC-ONC. Lutanja u monetizaciji HAC-a pratile su i česte kadrovske smjene. Trenutno je predsjednik dvočlane Uprave Anto Mihovilić
Pozitivne pomake u resoru Hajdaša Dončića ostvarile su tvrtke Croatia Airlines, Hrvatska pošta i Jadrolinija. Nakon borbe za opstanak Croatia Airlines završava proces restrukturiranja u kojem je osjetno unaprijedila poslovanje. Tvrtka koju vodi premijerov prijatelj Krešimir Kučko već dvije godine posluje pozitivno i spremna je za privatizaciju.
Hrvatska poštau prošloj godini povećala je efikasnost, o čemu svjedoči dobit od 84,2 milijuna kuna, što je za 83,7 milijuna kuna više nego u 2013. Međutim, prihodi od prodaje smanjeni su za 4,7 posto (na 1,4 milijarde kuna) zbog negativnih trendova na tržištu poštanskih i financijskih usluga. Hrvatsku poštu od travnja 2012. vodi iskusni menadžer Alen Premužak s dugogodišnjim iskustvom u realnom sektoru (Pliva, Lura).
Brodar Jadrolinija bilježi blagi rast prihoda i višestruki rast dobiti (s 1,7 na 8,2 milijuna kuna). Zbog oštre kontrole troškova kompanija, kojom upravlja inženjer brodogradnje Alan Klanac, trenutno je suočena sa štrajkom nezadovoljnih djelatnika.
Financijaši kao najslabija karika
Trenutno najslabija karika u javnom sektoru su financijske institucije jer bilježe negativne trendove. U sektoru koji pokriva ministar financija Boris Lalovac najveći problem je Hrvatska poštanska banka, a ona je zbog grijeha iz prošlosti (nenaplativi krediti iz razdoblja kada je njome upravljao Josip Protega) zabilježila gubitak od 630 milijuna kuna, zbog čega joj je Hrvatska narodna banka naložila hitnu dokapitalizaciju. Vlada je osigurala nešto manje od polovice od traženih pola milijarde kuna, a ostatak se očekuje od mirovinskih fondova i privatnih investitora. Nakon smjene Čede Maletića prošle godine je upravljanje HPB-om preuzeo Tomislav Vuić, pouzdani SDP-ov kadar vrbovan iz Erste banke.
Premda i dalje posluju pozitivno, slabije rezultate bilježe Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i Financijska agencija (FINA). Zbog osjetnog slabljenja kreditne aktivnosti Vlada je čak smijenila predsjednika Uprave HBOR-a Vladimira Kristijana nakon svega devet mjeseci od imenovanja te na njegovo mjesto postavila Dušana Tomaševića.
Pozitivni pomaci vidljivi su i u poslovanju Hrvatskih šuma. Monopolist pod paskom SDP-ovog ministra Tihomira Jakovine, kojim upravlja njegov prijatelj Ivan Pavelić, bilježi rast dobiti od 48 posto (na 151,3 milijuna kuna), uz blag pad prihoda od 1,81 posto (na 2,11 milijardi kuna).
