Početkom ovog tjedna, više od godinu i pol nakon što je izručen Sjedinjenim Američkim Državama, konačno je u New Yorku izborom porotnika započelo suđenje jednom od najpoznatijih, najbrutalnijih i najvećih krijumčara droge, Meksikancu Joaquínu Guzmánu Loeri. Poznatiji pod nadimkom El Chapo (patuljak), Guzmán je, između ostalog, optužen za pranje novca, trgovinu i krijumčarenje drogom, a postoje i optužbe vezane uz posjedovanje oružja. Prema izvještajima iz medija, sedam žena i petorica muškaraca izabrani su kao porotnici, a njihovi će identiteti ostati tajnim te će se tijekom suđenja, za koje se procjenjuje da će trajati oko četiri mjeseca, nalaziti pod stalnom zaštitom policije.

Visoke mjere sigurnosti posljedica su vrlo produktivnog kriminalnog života koji je vodio El Chapo. Neki procjenjuju da je njegov utjecaj na međunarodnu trgovinu drogom u razini jedino s ozloglašenim Pablom Escobarom, a El Chapo je nesumnjivo jedan od glavnih krivaca za snažan rast meksičkog kriminala vezanog uz drogu u posljednjih nekoliko desetljeća. Samo u posljednjih desetak godina u obračunima meksičkih kartela te u sukobima s policijom i vojskom ubijeno je ili nestalo više od 200 tisuća ljudi.

Guzmán je rođen sredinom pedesetih godina, a narkoticima se počeo baviti već kao tinejdžer. Njegov otac je navodno uzgajao opijumski mak, a tome se s braćom posvetio i mladi El Chapo. Nakon što ga je otac izbacio iz kuće Guzmán je u ranim dvadesetim, uz pomoć ujaka, postao članom Guadalajare, početkom osamdesetih najjačeg meksičkog narkokartela. Godinama kasnije meksičke vlasti će u jednom od profila opisati El Chapa kao 'egocentričnog, narcisoidnog, podmuklog, upornog, ustrajnog, pedantnog, tajnovitog i diskriminirajućeg', a ta njegova osobnost pomogla mu je da se relativno brzo uspne kartelskim ljestvama i postane miljenik šefova.

Guzmán je u to doba navodno bio vrlo ambiciozan i redovito pritiskao šefove da mu dozvole krijumčarenje sve većih količina droge, a u tom poslu je bio vrlo konkretan: ako neke od njegovih pošiljki nisu stigle na vrijeme, Guzmán bi jednostavno likvidirao krivca.

Krajem osamdesetih i početkom devedesetih dolazi do promjena na meksičkom narkotržištu i formiranja novih kartela, a jedan od njih je bio i kartel Sinaloa, kojem se na čelu našao i El Chapo. Meksički karteli godinama su bili sporedan put u transportu kokaina iz Kolumbije prema enormnom tržištu SAD-a, no nakon što su američke vlasti pojačale nadzor nad do tada najatraktivnijom rutom koja je obuhvaćala karipske otoke i saveznu državu Floridu, transport se dobrim dijelom preselio kroz Meksiko. Dodatni zamah meksičkoj ulozi u svjetskoj trgovini drogom dala je i promjena u kojoj su kolumbijski 'proizvođači' umjesto novcem meksičke trgovce počeli plaćati izravno drogom.

Krajem osamdesetih El Chapo se prvi put našao na meti policije, a kad su ga 1993. međukartelski obračuni natjerali na bijeg u Guatemalu, tamo je i prvi put uhićen i nakon toga izručen u Meksiko. Osuđen je na 20 godina zatvora, no s bratom koji je bio na slobodi manje-više nesmetano je nastavio voditi Sinalou. U tome su mu pomogle izdašne količine mita te je, prema nekim pričama, u zatvoru imao iznimno povlašteni tretman, pa su mu čuvari ustvari bili posluga.

Na čelo Sinaloe Guzmán je došao sredinom devedesetih, nakon što je uhićen njegov partner Héctor Luis Palma Salazar, a pad kartela Colima krajem devedesetih otvorio mu je prostor za širenje tržišta na metamfetamine. Za razliku od kokaina, čije je tržište dijelio s kolumbijskim trgovcima, metamfetamini su bili isključivo Guzmánov proizvod te je dodatno ojačao svoju poziciju ostvarujući kontakte s istočnoazijskim kriminalcima kako bi nabavljao sastojke za proizvodnju sintetičkih droga.

U jačanju pozicije u Meksiku pomogao mu je i način na koji je organizirao krijumčarenje droge u SAD. Za razliku od dotadašnjih velikih pošiljki, Guzmán je svojim podređenima naređivao da transportiraju manje količine, čime je smanjio rizik od otkrića, a i jedan je od pionira u korištenju podzemnih tunela između Meksika i SAD-a za transport droge. Sva ta trgovina je, naravno, bila podmazana izdašnim količinama mita svim razinama državnih organa.

Nakon što su 2001. američke vlasti podigle optužnice protiv Guzmána on je, iz straha od mogućeg izručenja, uz pomoć hrpe podmićenih čuvara (za bijeg je navodno potrošio 2,5 milijuna dolara) pobjegao iz meksičkog zatvora i vratio se na front međusobnih obračuna meksičkih kartela. Nova stranica u meksičkom obračunu s trgovcima drogom okrenuta je krajem 2006., kad je na dužnost stupio novoizabrani predsjednik Felipe Calderón te im je odmah objavio rat i ojačao ulogu vojske i policije.

No taj rat samo je povećao nasilje, ali nije došlo do bitnijeg poremećaja u trgovini i krijumčarenju drogom. Meksički karteli su u međuvremenu profitirali i od smanjenog utjecaja kolumbijskih trgovaca koji su stradavali u svojim borbama s vlastima. El Chapov kartel Sinaloa je do početka ovog desetljeća tako preuzeo primat te se Guzmána počelo nazivati 'najvećim kraljem droge svih vremena'. Američke agencije za borbu protiv trgovine drogom procjenjivale su da je njegov utjecaj premašio i utjecaj koji je nekad imao zloglasni Pablo Escobar.

El Chapo je drugi put uhićen početkom 2014. godine u akciji meksičke vojske. Idućih mjeseci meksičke vlasti su se natezale s američkima oko toga hoće li se Guzmánu suditi u Meksiku za tamo počinjene zločine ili će biti izručen SAD-u. Sredinom 2015. opet je uspio pobjeći iz zatvora kroz 1,5 kilometara dugačak tunel u kojem je pronađen čak i motocikl. Meksičke vlasti su organizirale novi lov na narkošefa i mornarica ga je uhitila početkom 2016. u oružanom obračunu. Godinu kasnije Guzmán je izručen američkim vlastima te je tada izjavio da se ne osjeća krivim za zločine koji mu se stavljaju na teret.

U usporedbi s Escobarom, uz El Chapa se ne vežu tolike priče o navodnom luksuznom životu na visokoj nozi, no kroz godine se u medijima njegovo bogatstvo procjenjivalo na između milijardu i četiri milijarde dolara. U određenim razdobljima proglašavalo ga se najutjecajnijim građaninom Meksika nakon Carlosa Slima, multimilijardera koji raspolaže desecima milijardi dolara.

Joaquínu Guzmánu Loeri prijeti doživotan zatvor. Prema onome što je dosad poznato, njegovi odvjetnici će pokušati uvjeriti sud i porotnike da zloglasni kralj narkotika nije bio baš kralj, nego samo srednji trgovac drogom. No široko je poznato to da je 'patuljak' zapravo div kad se radi o kobnoj trgovini drogom. Nažalost, niti uhićenje El Chapa nije donijelo primirje među meksičkim kartelima koji se nastavljaju istovremeno boriti s vlastima te međusobno za prevlast. Prošla godina bila je najnasilnija u posljednja dva desetljeća te je završila s više od 25 tisuća ubojstava. Baš kao što je El Chapo tijekom godina zasjeo na poziciju s koje je likvidiran Escobar, borba za narkoprijestolje se nastavlja.