'Najbolja obrana protiv svih virusa naš je imunološki sustav. Da bi on funkcionirao, moramo se dovoljno hraniti, dakle nije vrijeme za gladovanja, te ne biti pod stresom koji izravno suprimira imunološki sustav. Također je potrebna umjerena doza tjelesne aktivnosti, 30-60 minuta na dan', rekao je Lauc za tportal.

Druga važna stvar, ističe profesor, održavanje je svih naših sluznica vlažnima.

'Onda se na njima nalazi zaštitni sloj mukusa koji blokira interakciju virusa s glikanima na površini naših stanica i tako sprječava infekciju. Problem u zimskom periodu je u tome što je količina vlage u hladnom zraku jako mala, tako da je, kad izvana ulazi u grijani prostor, relativna vlažnost zraka vrlo mala i on isušuje naše sluznice. To možemo riješiti ili ovlaživanjem zraka ili redovitim ovlaživanjem naših sluznica pomoću raspršivača vode', savjetuje Lauc.

On smatra kako će najveći problem u globalnoj borbi protiv širenja koronavirusa biti u SAD-u jer se ondje ne provodi dovoljan broj testiranja.

'Do prije neki dan u cijelom SAD-u analizirano je svega 500 uzoraka, dok je, primjerice, u neusporedivo manjoj Hrvatskoj analizirano već njih tristotinjak. U SAD-u se događa to da se bolest nekontrolirano širi i samo će u jednom trenutku shvatiti da imaju nekoliko tisuća oboljelih, što će rezultirati panikom na svim razinama. Nešto slično dogodilo se u Italiji, u kojoj su jako kasno shvatili da je u pitanju Covid-19 i bolest se već proširila do razine kada ju je nemoguće suzbiti. Isto se dogodilo u Iranu, a originalno i u Wuhanu. Naprosto nisu znali što se događa i virus se proširio', mišljenja je Lauc.

Dodaje kako smo jako blizu trenutku u kojem ćemo morati priznati da nismo uspjeli suzbiti širenje Covida 19 i da će on postati jedan od normalnih virusa s kojima se susrećemo svake sezone grijanja.

'Srećom, zasad se čini da ovo nije previše opasan virus, tako da posljedice ne bi trebale biti katastrofalne, pogotovo ako sve resurse usmjerimo na liječenje teških oblika bolesti, umjesto na izolaciju ljudi s blagim simptomima koji sada opterećuju resurse u sustavima zdravstva', upozorava Lauc.

Njegova tvrtka Genos usredotočena je na istraživanje glikana koji imaju veliki dijagnostički potencijal. Može li se pomoću njih identificirati osobe koje su pod rizikom teškog oboljenja od koronavirusa?

'Glikani su temelj interakcije naših stanica s patogenima i naše su najjače oružje u borbi s bakterijama i virusima. Glikani su ono po čemu se ljudi međusobno razlikuju te oni osiguravaju to da niti jedan virus ne može zaraziti baš sve. Isto tako, glikani su naše oružje kojima pokušavamo suzbiti infekcije, pa su primjerice sluz koju lučimo ili majčino mlijeko puni glikana koji sprječavaju vezanje virusa na naše stanice. Vjerujemo da bi se analizom glikana mogli unaprijed identificirati ljudi koji će razviti teški oblik bolesti, no to je još uvijek u fazi istraživanja i nije nešto što će moći konkretno pomoći ljudima barem još nekoliko godina', poručio je Lauc.