Smješten na Bodenskom jezeru, na samoj granici sa Švicarskom, njemački grad Kostanz proteklog vikenda bio je pod opsadnim stanjem. Najveći šoping-centar Lago, udaljen jedva stotinu metara od granice, bio je krcat kao u najprometnijim danima predbožićnih kupovina jer su nakon vijesti o podivljalom franku Švicarci odmah pojurili preko granice da se snabdiju s 20 do 25 posto jeftinijim špecerajem, lijekovima, cipelama, odjećom, svime što im dođe pod ruku.

Samo koji sat nakon što je prošloga četvrtka Švicarska središnja banka (SNB) ukinula minimalan tečaj svoje valute u Konstanzu se u mjenjačnicama utrostručila promjena franka u eure, a ispred bankovnih automata stvorili golemi redovi jer su se mnogi ponadali zaradi na razlici u tečaju ako franak sljedećeg tjedna ipak padne. Zbog toga je i Kantonalna banka u Zürichu u jednom trenutku obznanila da je ostala bez eura. Reagirali su odmah i Nijemci, povećavši preko noći broj zaposlenih u Lagu i restoranima, a dobro organizirana Švicarska željeznica odmah je poslala na redovne linije veći broj vagona i najavila specijalne vlakove za Konstanz.

Iako je vijest prasnula iz vedra neba, da se ne bi – kako reče direktor Švicarske nacionalne banke Thomas Jordan – otvorila vrata špekulantima, građani se očito brzo snalaze u jurnjavi za uštedama.

Kada tomu još na kupljenu robu odbiju 19 posto povrata Mehrwertsteuera (njemački PDV), švicarski građani litru mlijeka ili par čarapa u njemačkoj trgovini sada plaćaju gotovo upola manje nego u domaćim trgovinama. Oni su u Njemačku navraćali i ranije zbog upola jeftinijih zubarskih usluga, a sada im se cijena dodatno smanjila. Neki su zbog toga spremni doći i iz koju stotinu kilometara udaljenih mjesta, pa nije čudo što jedan otac peteročlane obitelji za njemački magazin Focus izjavljuje da je ojačali franak za njega pravi jackpot ili 'blagoslov s neba'.

Hrvate bi takav šoping-turizam vjerojatno podsjetio na vremena u kojima su i zbog mnogo manje uštede odlazili po špeceraj u Graz ili Brežice, a tijekom vikenda čekali u kilometarskim kolonama pred mađarskom granicom da u Nagykanizsi kupe jeftinije kobasice i cigle dimljenog sira marke Karavan. I dok Hrvati trenutačno žučno raspravljaju o sudbini 60 tisuća dužničkih robova i rješenju Milanovićeve vlade da na godinu dana fiksira 'švicarce' na 6,39 kuna, a trošak prebaci na financijske institucije, sami Švicarci otkrivaju što jaki franak znači na osobnoj i nacionalnoj razini.

U prvom šoku švicarski burzovni indeks (SMI) pao je 14 posto, najviše u povijesti, izvozni koncerni luksuznih proizvoda poput Swatcha i Richemonta za 15, a farmaceutski Roche i Novartis za sedam posto. Wall Street Journal izvijestio je da su američka bankovna i financijska korporacija Citigroup Inc. i Deutsche Bank AG svaka u prvom naletu izgubile po 150 milijuna dolara, a najvećom se žrtvom pokazala američka brokerska firma FXCM s 225 milijuna gubitka. I britanska brokerska firma Alpari s 300 zaposlenih u dvadeset zemalja već je sutradan nakon objave novog tečaja franka objavila nelikvidnost, a njezini klijenti izgubili su više od 200 milijuna dolara. Šok se osjetio sve do Novog Zelanda, u kojem je praktički propala tvrtka Global Brokers NZ...

Ali dok je na 45. Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu upravo ovih dana (od 21. do 24. siječnja) glavna rasprava posvećena učincima političke, ekonomske i socijalne nesigurnosti u globalnom svijetu, u tom mondenom skijališnom raju usred švicarskih Alpa domaćini se nikada nisu osjećali nesigurnije nego sada. Poput luksuznih zimovališta s golemom tradicijom kao što su Gstaadt i St. Moritz, Davos je privlačio najbogatije od bogatih gostiju, ali nakon udara franka usred skijaške sezone hotelijeri i ostali turistički djelatnici u panici očekuju masovna otkazivanja. Još prošle sezone glavni su gosti bili razmetljivi ruski tajkuni, za koje su se za pravoslavni Božić priređivali i posebni svečani ručkovi za 5.000 franaka po osobi. No ove zime osuli su se zbog srozavanja rublja, a nakon što se franak vinuo u nebo, osut će se još više, tim više što Putin od njih očekuje da domoljubno skijaju u domaćem Sočiju.

Osuli su se i njemački gosti. Oni su 2008. u švicarskim hotelima bilježili više od šest milijuna noćenja, pet godina kasnije 1,7 milijuna manje, a sada se predviđa novi drastičan pad jer su samo cijene sedmodnevne skijaške karte (skipass) za odraslu osobu preko noći skočile s 322 na 380 eura, kao što su poskupjele i vinjete za ceste. Običan cordon bleu u prosječnom restoranu sada stoji 27.90 eura, četiri više no ranije, a gdje su ostali troškovi, pa će i Nijemci radije birati neko od jeftinijih austrijskih, talijanskih ili domaćih odredišta. Švicarski satirični magazin Nebelspalter stoga je novonastalu situaciju odmah komentirao fotomontažom u kojoj golemi kamion odvozi u inozemstvo omiljeni alpski vrh Matterhorn i živopisnu turističku atrakciju, gradić Zermatt podno njega, gdje je sve jeftinije.

'Za švicarsko izvozno gospodarstvo ovo je pravi cunami', komentirao je iznenadan rast franka šef tvrtke Swatch, Nick Hayek. Budući da Swatch, kao i druge čuvene švicarske urarske firme, svoje proizvode u cijelosti proizvodi u zemlji, ne koristeći jeftinu radnu snagu u dalekim prekomorskim zemljama, očekuje se rast cijena. Očekuje se i rast cijena farmaceutske, kemijske i prehrambene industrije, pa će i Lindtov čokoladni zečić ovoga Uskrsa biti skuplji.

Čak 55 posto švicarskog izvoza odlazi u zemlje EU-a, pa su njemački gospodarstvenici jaki franak dočekali s osmijehom. Ne samo zbog turizma, nego zbog mnogih drugih industrijskih grana u kojima su im Švicarci najveća konkurencija, kao što je, primjerice, ABB na području elektroenergetike i industrijske automatizacije. Posebno se vesele u automobilskoj industriji, očekujući u susjeda mnogo jaču prodaju Mercedesa no do sada.

Švicarci se pak plaše jeftinije konkurencije iz uvoza dok se socijaldemokrati i sindikati boje gubitka tisuća radnih mjesta. U toj priči trenutno su najveći dobitnici 300.000 dnevnih radnika koji se nakon posla vraćaju preko granice kući u susjedne zemlje, u kojima žive i troše - plaća im se povisila bez štrajka i maratonskih pregovora sindikata. No potres prošloga četvrtka nije stresao samo trgovce valutama, političke elite, poduzetnike, sindikate i medije, nego je očito označio početak velikog pospremanja na relaciji franak – euro – dolar, u kojemu Švicarci moraju otrpjeti dvije do tri godine slabijeg izvoza i sporijeg gospodarskog rasta, kako računa bonitetna agencija Standard & Poor's.

U svemu tome hrvatski ili rumunjski građani s kreditima u 'švicarcima', kao i onih 700.000 Poljaka koji su ih također uzeli za kupnju nekretnina, tek su kolateralne žrtve jako velikih igrača i jako velikih interesa. Na rizik uzimanja takvih kredita godinama je upozoravala i Austrijska nacionalna banka, ali im nisu odoljeli ni proračunati Nijemci, jer u nekim dijelovima Sjeverne Rajne-Vestfalije sada spominju 900 milijuna dodatnih troškova kredita uzetih u stranoj valuti, piše Wirtschaftswoche. Sreću je ipak imao pogranični grad Bad Säckingen, čiji je gradonačelnik Alexander Guhl krajem prošle godine odlučio 11.75 milijuna švicarskih franaka restrukturirati u eure i tako grad vidovnjački spasiti od katastrofe.