Predstavljajući analizu Hrvatske udruge banaka (HUB) na temu fiskalne politike Zoran Bohaček osvrnuo se na buduće kretanje kamatnih stopa:

'Ne znam hoće li ove godine rasti kamate, to je pitanje za milijun dolara, čiji se odgovor može samo nagađati.'

Ipak, pozivajući se na ranije prognoze iz bankarskih krugova Bohaček očekuje umjeren pritisak na rast kamatnih stopa od jednog postotnog boda, što najviše ovisi o tome koliko će globalna kriza izazvati poremećaja u hrvatskom gospodarstvu.

Na povećanje kamatnih stopa utječe poskupljenje stranih izvora financiranja i iako je u posljednje vrijeme pala referentna kamatna stopa EURIBOR, inozemni izvori i dalje su skupi jer su porasle premije rizika koje plaća Hrvatska i koje su trenutačno više od četiri postotna boda iznad referentne njemačke obveznice.

'Ako se svjetske kriza ispuše i zaobiđe nas šira recesija, smanjit će se i premija na rizik zemlje koja je najneizvjesnija', kaže Bohaček.

Odgovornom fiskalnom politikom, koja uključuje smanjivanje deficita, što bi pozdravili i strani investitori, snizit će se 'spread' (razlika između prinosa na hrvatske državne obveznica i prinosa na obveznice razvijenih zemalja) pa bi se mogle sniziti kamatne stope, smatraju u HUB-u.

Bohaček je objasnio zašto Hrvatska ne može, poput velikih država, povećanjem javnih izdataka i financiranjem antirecesijskih programa ublažiti recesiju:

'Velike države uvijek mogu naći kupca za svoje obveznice, dok Hrvatska i ostale male zemlje u regiji to ne mogu, pa su takve zemlje prisiljene na fiskalnu restrikciju u uvjetima recesije.'