U razdoblju od travnja do lipnja neto prihod bio je veći za 18,7 posto nego u istom prošlogodišnjem razdoblju i iznosio je 6,34 milijarde eura, pokazalo je izvješće objavljeno krajem prošlog tjedna.

Neto prihod od kamata poskočio je za 71,3 posto, na 3,58 milijardi eura.

Neto prihod od naknada i provizija smanjio se pak za 1,7 posto, na 2,22 milijarde eura.

Neto prilagodba kredita otprilike je prepolovljena, na 367 milijuna eura, odražavajući visoku poredbenu osnovicu u prošloj godini kada je iznos uključivao 292 milijuna eura povezanih s izloženošću Rusiji i Ukrajini, stoji u izvješću.

Neto rezervacije i neto otpis druge financijske imovine bili su pak otprilike dvostruko veći nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, dosegnuvši 121 milijun eura.

Vlasnica Privredne banke Zagreb zaključila je drugo tromjesečje s konsolidiranom neto dobiti od 2,27 milijardi eura, većom za 74,6 posto nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.

Izvršni direktor banke Carlo Messina rekao je analitičarima da se talijanske tvrtke bolje nose s rastućim troškovima kredita od drugih u Europi zahvaljujući restrukturiranju gospodarstva nakon globalne financijske krize.

„Ako pogledate financijske uvjete kompanija u Italiji, vidjet ćete da su depoziti... blizu 400 milijardi eura”, kazao je Messina.

Intesa sada očekuje neto dobit u ovoj godini „znatno iznad” prognoziranih sedam milijardi eura. U strategiji objavljenoj u veljači procijenila je da će iznositi 6,5 milijardi milijardi eura.

Ciklus povećanja kamatnih stopa u eurozoni, za 4,25 postotnih bodova unatrag godinu dana, katapultirao je dobit talijanskih banaka u proteklim kvartalima. Kamate na depozite i dalje su pak niske, napominje Reuters.

Potpredsjednik ECB-a Luis de Guindos upozorio je krajem lipnja da bi podizanje kamatnih stopa u eurozoni trebalo obuhvatiti i štediše kojima bi banke trebale isplaćivati više kamate na pologe, upozorio je

„Puna transmisija (monetarne politike) zahtijeva da se isplaćuje naknada (i) za štednju", rekao je De Guindos.