Kanadski investitor Haakon Korsgaard kupio je nekretnine srbijanskih tvrtki koje je Hrvatska 1992. nacionalizirala te pred arbitražnim sudom Ujedinjenih naroda traži golemu odštetu
Uz brojne tužbe tvrtki iz Srbije i Bosne i Hercegovine za naknadu štete za imovinu na teritoriju Hrvatske iz razdoblja prije raspada SFRJ, koje domaći sudovi redovito odbijaju, Hrvatska je sada suočena i s međunarodnom tužbom kanadskog državljanina Haakona Korsgaarda koji traži odštetu od čak 200 milijuna eura, piše Novi list.
Da je protiv Hrvatske pokrenut i taj arbitražni postupak otkriva Državno odvjetništvo u svome izvješću za prošlu godinu koje je dostavljeno Saboru. Oni navode da je taj, deveti aktivan arbitražni spor, pokrenut pri Arbitražnom sudu utemeljenom prema Pravilima Komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL), i da se Korsgaard poziva na to da je povrijeđen sporazum između hrvatske i kanadske vlade o poticanju i zaštiti ulaganja.
vezane vijesti
Korsgaard, navodi se u obavijesti Saboru koja ne može zbog obveza o tajnosti biti detaljnija, traži odštetu jer mu nije omogućeno stjecanje prava vlasništva na nekretninama u Republici Hrvatskoj koje su ranije bile društveno vlasništvo s pravom korištenja društvenih poduzeća iz Republike Srbije, a prema stanju vlasništva na dan 8. listopada 1991. DORH u istom dokumentu šturo otkriva i stav koji je on kao zastupnik države zauzeo, a više puno više detalja ne mogu dati jer obvezuju pravila tajnosti arbitražnih sudišta.
'U ovom postupku osporeno je da bi tužitelj izvršio ulaganje u Republiku Hrvatsku, te istaknuto da se vlasnička prava ne mogu stjecati izravno na temelju Sporazuma o sukcesiji, Aneksu G, jer arbitražna klauzula prema UNCITRAL-u u odnosu na nadležnost arbitraže, ne pokriva pitanja sukcesije', kratko u Izvješću DORH iznosi i stav koji je zauzela Hrvatska.
Prema neslužbenim saznanjima Novog lista, Ferijalni i hotelski savez Srbije i Crne Gore 2007. godine sklopio je ugovor s Haakonom Korsgaardom o prodaji više nekretnina na Korčuli. Dakle, kanadski državljanin kupio je od srpskih tvrtki nekretnine na Jadranu, koje one smatraju svojim vlasništvom a Hrvatska ih je zakonom proglasila vlasništvom države.
U Hrvatskoj, prema onome što tvrdi DORH nije dokazivao vlasništvo, nego je na sudovima na osnovu kupoprodajnih ugovora pokušao od države dobiti naknadu za te nekretnine, što srbijanskim tvrtkama koje su mu prodale te nekretnine nikada nije uspjelo. Kad nije dobio naknadu u Hrvatskoj, Haakon Korsgaard odlučio je pokrenuti arbitražni postupak pozivajući se na sporazum o zaštiti ulaganja između Hrvatske i Kanade.
Hrvatska se pak, barem prema onome što stoji u Izvješću DORH-a, poziva na to da se vlasnička prava ne mogu stjecati izravno na temelju sporazuma o sukcesiji, Aneksu G. Taj Aneks regulira pitanje imovine pravnih osoba, odnosno poduzeća na teritoriju drugih država nastalih raspadom bivše Jugoslavije.
Hrvatska je odavno zauzela stav da se taj Aneks ne može primjenjivati ako države međusobno nisu sklopile ugovore koji bi omogućili vraćanje te imovine. Takve ugovore Hrvatska je sklopila sa Slovenijom i Sjevernom Makedonijom, dok primjerice sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom takav ugovor nije sklopljen. U Srbiji pak tvrde da je i iz odluke tamošnjeg Ustavnog suda jasno da bi se taj Aneks trebao primjenjivati bez ikakvih međudržavnih ugovora i da bi se njihovim tvrtkama trebala početi vraćati imovina u Hrvatskoj.
