Legović je surađivao na izradi Studije utjecaja na okoliš projekta izgradnje termoelektrane Peruća. 

Ima veliko iskustvo u tom poslu jer je već radio na 30-ak sličnih studija. Usto, 13 godina bio je predstojnik Zavoda za istraživanje mora i okoliša na Institutu. Kao pozvani predavač podučavao je ekološko modeliranje, kontrolu ekosustava, primijenjenu matematiku i analizu podataka u sklopu čak 48 kolegija na 16 sveučilišta diljem svijeta.

Građanska inicijativa 'Ne daj se, Cetino!' žestoko lobira u javnosti protiv izgradnje plinske elektrane. Tvrde kako vaši izračuni u studiji o utjecaju na okoliš nisu točni.  

Strah je vragu brat. Oni imaju straha, ali nemaju znanja. Svaka stvar koju imate u okolišu utječe na njega, pitanje je samo koliko. Da bismo to ustanovili, služi proces koji se zove procjena utjecaja na okoliš. Ministarstvo zaštite okoliša provelo je više od 1000 takvih procesa i ima strahovito veliko iskustvo o tome. Također, ima listu znanstvenika koji mogu raditi na takvim studijama jer su objektivni. Te studije se ne rade za pogodovanje investitoru! Mnogi su projekti zbog toga i propali. Neki nisu ni došli do Ministarstva zbog toga jer bi im odmah bilo rečeno kako se nešto ne može izgraditi i gotovo.

Imate li primjer nekog energetskog projekta koji je propao zbog zaštite okoliša?

Mnogi su pali. Sjetite se samo Družbe Adria. Taj projekt nije propao zbog Vjerana Piršića i njegove nevladine ekoudruge, nego zbog toga što nije imao jedan element koji je bio propisan u studiji utjecaja na okoliš. Investitori traženo nisu mogli napraviti i projekt nije prošao.

A što se dogodilo u slučaju hidroelektrane koja se trebala graditi na izvoru rijeke Omble kod Dubrovnika? Radili ste i na tom projektu.

Ombla je pala zbog razjarenog naroda. Mene je HEP bio angažirao da objektivno procijenim utjecaj projekta na ribu popovsku gaovicu, koja je zakonom zaštićena. Mislilo se da je tamo njezino stanište, ali uopće se nije radilo o staništu, već o njenom terminalnom boravištu. Da se izgradila hidroelektrana, povećala bi se znatno njena populacija. Ali to nitko nije želio čuti. Već su se bacale knjige i prekidali sastanci. Sve je završilo u cirkusu. Kao što su se lupetale gluposti o Ombli, sad se lupetaju o Perući.

Jedan od čelnih ljudi građanske inicijative 'Ne daj se, Cetino!' fizičar je Mislav Cvitković. Radi se o vašem kolegi s Instituta Ruđer Bošković.

Cvitković je novak koji radi na Institutu nešto sasvim drugo i nema nikakve kompetencije kad je riječ o ekološkom modeliranju. Napisao je 14 znanstvenih razloga protiv termoelektrane na Perući, od kojih niti jedan nije znanstven i svih 14 je pogrešno. Iz njega viče strah, a ne razum.

Ali zar ne možete razgovarati s kolegom? Objasniti mu da griješi?

Nemamo o čemu razgovarati. Stručnjak sam za to područje. Vodio sam 13 godina najveći zavod na Institutu. Sudjelovao sam u izradi 34 studije za okoliš. On se time nikad nije bavio, niti je na listi Ministarstva da to može raditi. 

Cvitković i njegovi tvrde kako će termoelektrana toliko zagrijavati akumulacijsko jezero Peruću i rijeku Cetinu da će uništiti sav život u njima.

To je najobičnija glupost! On to nije izračunao kako treba. Napravili smo milijune računskih operacija i predvidjeli smo zagrijavanje. Voda će se za hlađenje termoelektrane uzimati s dna jezera, gdje je hladna cijele godine. Zagrijat će se za osam stupnjeva i vraćati na dno. Ta se voda ispušta 240 metara nizvodno od mjesta usisa. Kako je ta voda toplija od okolne vode, ona se diže na površinu i hladi. Na površini neće biti toplija više od dva stupnja od postojeće vode. Sunce grije akumulaciju 30 puta većom snagom nego što će to raditi elektrana. Sadašnji prirodni scenarij je da u akumulaciji Peruća imamo porast temperature od zime na ljeto i do 26 stupnjeva! Uz sve to, elektrana će se automatski gasiti ako temperatura na površini vode dođe do 28 stupnjeva.

Znači, neće se značajnije zagrijavati ni rijeka Cetina?

Dizajn elektrane je mijenjan prema onome što je tražila studija za zaštitu okoliša. Dizajnirana je tako da najmanje utječe na okoliš. Ali za primjer, što bi se dogodilo da je izgradimo, a da najviše utječe na okoliš? Tada bi se izlaz vode iz termoelektrane stavio na ulaz u postojeću hidroelektranu Peruća. Hidroelektrana s dna jezera pušta vodu u Cetinu. Znate li koliko bi to diglo temperaturu rijeke? Samo za jedan stupanj! Sad je po postojećem dizajnu neće zagrijati ni za pola stupnja. I kako bi to moglo uništiti ekosustav Cetine!? To su gluposti.

Građanska inicijativa tvrdi da rijeka neće više biti pitka.

I tu koriste argumente koji nemaju veze s pameću. Voda će biti za piće i kad je ispustite iz hidroelektrane. Ona se neće tretirati nikakvim kemijskim tvarima. Oni tvrde kako će se u nju stavljati kemikalije da se čiste cijevi. Ali cijevi će biti od titana. One ne zahtijevaju nikakvo kemijsko čišćenje.

Međutim ispuštat će se otpadne vode iz hidroelektrane. Što s njima?

To su otpadne vode, kao i otpadne vode bilo kojeg drugog objekta. Ali za razliku od drugih objekata, ovaj će imati pročišćavanje otpadnih voda do iznad zakona tražene granice. Kako će ona zagaditi pitku vodu u akumulaciji ako se danas u jezero i u rijeku uzvodno i nizvodno od akumulacije slijevaju sve nepročišćene vode stanovništva Cetine? Taj efekt je dramatično veći od onoga što će ispuštati elektrana. Ako već traže to da se ništa ne smije ispuštati u vodu, onda se treba iseliti sve stanovništvo iz slivnog područja Cetine dok se ne ugrade pročišćivači.

Termoelektrana će u zrak ispuštati plinove. Koliko će to utjecati na okoliš?

U Zagrebu postoje dvije takve elektrane. Znate li da one rade i ljeti, kad ne treba nikog grijati. Znate zašto? Zato što u Hrvatskoj nedostaje struje i elektroenergetski sustav bi se raspao da one ne rade. To se umalo dogodilo ovog ljeta, što bi dovelo do direktne štete od 200 milijuna eura. Bez obzira na te dvije elektrane, Zagreb ima najkvalitetniji zrak u Europi. Upravo one tome značajno doprinose jer se nitko ne mora grijati na drva ili ugljen.  

Što onda odlazi u zrak kroz dimnjake termoelektrana?

Riječ je o toplom zraku, odnosno vodenoj pari u kojoj je 40 puta više zraka od bilo čega drugog. Nema sumpora ni čađe. Prirodni plin koji se koristi i koji će koristiti elektrana na Perući uopće ne sadrži sumpor. Taj zrak se ispušta dimnjacima u gornju atmosferu samo zato što je topao. On nikako ne može zagaditi Cetinsku krajinu. To su budalaštine!

Puno puta ste ponovili kako su tvrdnje inicijative 'Ne daj se, Cetino!' gluposti i budalaštine. Ali njih podržava Most, stranka koja je donedavno bila u Vladi.

Političarima to ogovara jer ispada kao da štite interese stanovnika Cetinskog kraja. Ali to uopće nisu njihovi interesi. Zar žele da se tamo ništa ne razvija? Oni mogu govoriti o razvitku, ali za to nemaju novca. Hidroelektrana Peruća im donosi 40 milijuna kuna godišnje. Sve što radim vezano za Peruću radim za dobrobit zemlje. Elektroenergetski sustav je na rubu izdržljivosti. Ovo ljeto se umalo nije raspao!