U godini u kojoj su dominirale vijesti o dužničkoj krizi, propasti eura i dolasku nove recesije, ulagači su grozničavo tražili sigurnu luku. U bijegu od rizika neki su je vidjeli u zlatu, drugi u realnoj imovini, a oni najplašljiviji u čistoj gotovini. Međutim, 'ljuljanje eura' dovelo je u pitanje i najsigurniju opciju
Do sredine godine na investicijskom obzorju još je prevladavao umjereni optimizam, ali nakon 'gromova' koji su pogodili eurozonu raspoloženje se drastično promijenilo. U očekivanju kataklizme, investitori su potražili sigurna utočišta, bježeći od rizične imovine. Za sudbinu svoje štednje zabrinuli su se i hrvatski građani, koji glavninu novca plasiraju u klasične štedne proizvode izražene u euru.
Dio štediša spas je potražio u egzotičnim valutama pa su naglo postali popularni švicarski franci, australski dolari i norveške krune. Dodatnu nervozu izazvao je neočekivani krah Credo banke, nakon čega je dio novca završio 'u čarapama'. Sve u svemu, u studenome je iz banaka povučeno 715 milijuna kuna, što je ipak minoran iznos u odnosu na 215 milijardi kuna oročene štednje.
Unatoč dvojbama i strahovima, ziheraši su i ove godine prošli bolje od agresivnih investitora. Klasična štednja priskrbila im je kakvu-takvu zaradu, za razliku od gubitaka pretrpljenih na tržištima dionica, obveznica i nekretnina.
KAMATE NA ŠTEDNJU NA MINIMUMU
Uz probleme oko izbora valute, klasične štediše pogodio je i daljnji pad kamatnih stopa, koje su se spustile na najniže razine u posljednjih desetak godina. Prema podacima HNB-a, višegodišnje smanjivanje kratkoročnih kamatnih stopa na oročene depozite stanovništva (od jednog do tri mjeseca) usporilo se u prvoj polovini 2011, a početkom drugog polugodišta kamatne stope su se zadržale na razinama od oko tri postoza kunske depozite, odnosno oko 2,3 posto za deviznu štednju. Povoljnije trendove štediše mogu očekivati tek u idućoj godini, sudeći po rastu cijene inozemnog kapitala i orijentaciji banaka na domaće izvore financiranja.
Još gore od štediša prošli su ulagači u novčane investicijske fondove, koji su ove godine, zbog niskih kamatnih stopa na tržištu novca, ostvarili iznimno slabe prinose. Najveći kunski novčani fond ZB plus, koji upravlja s imovinom od preko dvije milijarde kuna, ostvario je (do 20. prosinca) prinos od svega 2,35 posto. Više sreće imali su ulagači u Erste Euro-Money, najveći hrvatski euro novčani fond, koji im je donio zaradu od 2,79 posto na uloženo.
JOŠ JEDNA IZGUBLJENA GODINA ZA DIONIČARE
Kao i prošle godine, ulagači na Zagrebačkoj burzi imali su malo prilika za zaradu. Zaključno sa 22. prosinca Crobex indeks je oslabio 17,9 posto, uz 20-ak posto manji promet nego lani. U gomili loših dionica opet su prednjačile građevinske pa su tako više od polovice vrijednosti izgubili dioničari Ingre (-59,87 posto), Instituta IGH (-51,88 posto) i Dalekovoda (-51,38 posto). Ekstremni gubici pogodili su i vlasnike brodarskih dionica, osobito Atlantske plovidbe (-55,03 posto).
Na gubitničkoj listi našle su se i 'blue chip' dionice, čije cijene su potonule između 15 i 25 posto. Najaktivnija dionica, ona Hrvatskog telekoma, izgubila na vrijednosti 17,22 posto, a dionica Ericssona Nikole Tesle oslabila je 19,91 posto. Cijena povlaštene dionica Adrisa pala je 18,25 posto, a gotovo četvrtinu vrijednosti (-23,34 posto) izgubila je dionica Podravke.
Iz mora 'utopljenika', isplivalo je svega nekoliko dionica na kojima se moglo solidno zaraditi. Od aktivnijih izdanja 'jack pot' je bio Valamar Adria holding, najveća hotelska grupacija proizišla iz Dom holdinga. Zahvaljujući snažnom turističkom rastu, ulagači koji su početkom godine 'uboli' ovu dionicu, na svaku uloženu kunu zaradili su 97 lipa.
'Zlatna koka' bila je i dionica holdinga Đuro Đaković s rastom cijene od 52,63 posto, a jedna od uspješnijih priča bila je i Ina, unatoč činjenici da se većim dijelom godine dionicom nije trgovalo. Uslijed grčevite borbe za prevlast između MOL-a i 'mirovinaca' njezina je cijena u razdoblju prije blokade trgovanja skočila 35 posto, nadovezujući se na vrtoglavi rast s kraja 2010. godine. Premda je nakon prekida blokade došlo do korekcije, prinos od početka godine i dalje je solidnih 24 posto.
NEKRETNINE DALEKO OD OPORAVKA
Hrvatsko tržište nekretnina i dalje se nalazi u slijepoj ulici. Višak ponude nad potražnjom i daljnji pad građevinske aktivnosti glavna su njegova obilježja. Cijene stanova i kuća nastavile su kliziti, iako nešto sporije nego 2010. godine.
Prema zadnjim podacima CentraNekretnina, prosječna tražena cijena stanova na zagrebačkom tržištu oslabila je 3,9 posto, spustivši se na razinu od 1.746 eura po kvadratu. Na Jadranu su stanovi pojeftinili tri postopri čemu su u Splitu cijene pale 5,9 posto (na 2.400 eura/m2), a u Rijeci 2,7 posto (na 1.600 eura/m2).
U plusu su bile jedino vikednice i apartmani na moru, čije cijene su u prosjeku porasle 6,1 posto (sa 1.908 na 2.025 eura/m2).
