Kineska imovina porasla je sa 6000 na 106.000 milijardi eura u razdoblju između 2000. i 2020. godine. S druge strane imovina SAD-a udvostručila se na 80 bilijuna eura u istom razdoblju.

Globalna neto imovina porasla je sa 138.000 milijardi eura u 2000. na 455 bilijuna eura prošle godine. Izvješće McKinsey & Company navodi da je gotovo trećini tog povećanja pridonijela Kina.

Tvrtka je analizirala nacionalne bilance deset zemalja, a one predstavljaju 60 posto globalnog prihoda. Među tim zemljama Kina je pridonijela rastu neto imovine s 50 posto, slijede SAD s 22 posto i Japan s 11 posto. Unatoč svom tom novcu, nejednakost je i dalje prisutna ili raste.

Samo u Kini i SAD-u više od 67 posto imovine kontrolira deset posto najbogatijih kućanstava te i dalje zarađuju sve više i više. Izvješće je pokazalo i da je 68 posto svjetske neto imovine u nekretninama. Ostatak je u infrastrukturi, inventaru, strojevima i opremi te 'nematerijalnoj imovini' kao što su intelektualno vlasništvo i patenti, navodi Bloomberg.

Povećanje troškova za nekretnine moglo bi dovesti do financijske krize u Kini, slične onoj iz 2008., kada je balon nekretnina pukao u Sjedinjenim Državama. Prema CNN-u, primjerice, Evergrande, koji ima sjedište u Shenzhenu, već je u problemima zbog dugova od 260 milijardi eura, zbog čega je njegov predsjednik prisiljen prodati osobnu imovinu.

Prema McKinseyju, nagli porast neto imovine u posljednja dva desetljeća nadmašio je rast globalnog BDP-a. Na to je potaknulo rast cijena nekretnina te su rasle zbog pada kamatnih stopa. Utvrdili su da su cijene nekretnina gotovo 50 posto iznad dugogodišnjeg prosjeka, što postavlja pitanja o održivosti rasta bogatstva.

Rast vrijednosti nekretnina može dovesti do toga da vlasništvo nad njima postane nedostižno za mnoge ljude, a može i povećati rizik od financijske krize, poput one koja je pogodila SAD 2008. godine, kada je pukao nekretninski balon. Kina bi mogla imati slične probleme zbog golemog duga graditelja nekretnina poput China Evergrande Groupa.