Ove jedinice sastoje se od civila koji zadržavaju svoje redovne poslove, a djeluju kao rezervne i pomoćne snage za kinesku vojsku i dostupne su za misije koje se kreću od reagiranja na prirodne katastrofe i pomoći u održavanju 'društvenog reda' do pružanja potpore tijekom ratnih vremena.

Uspostava korporacijskih jedinica posljedica je rastuće zabrinutosti Pekinga zbog potencijalnih sukoba u inozemstvu, kao i društvenih nemira kod kuće dok ekonomija posrće, tvrde analitičari.

Oživljavanje civilnih vojski smatra se odgovorom na pandemiju covida i dio je napora kineskog vođe Xi Jinpinga da ojača kontrolu Komunističke partije nad društvom, uključujući korporativni sektor.

'Povratak korporacijskih milicija odražava sve veću pozornost Xija na potrebu bolje integracije gospodarskog razvoja s nacionalnom sigurnošću dok se zemlja suočava s težim izazovima sporijeg rasta i rastuće geopolitičke konkurencije', rekao je CNN-u Neil Thomas, suradnik za kinesku politiku u Asia Society Policyju.

'Korporacijske milicije pod vojnim vodstvom mogle bi pomoći Komunističkoj partiji učinkovitije ugušiti incidente društvenih nemira poput prosvjeda potrošača i štrajkova zaposlenika', dodao je.

Kinezi su opasno frustrirani: broj štrajkova i demonstracija lani je skočio za više od 1000, a prijavljena su 1794 slučaja 'nemira'.

Prije malo više od godinu dana prosvjednici su se sukobili s policijom u najvećoj tvornici iPhonea na svijetu u Zhengzhouu, a bijes je kulminirao protiv Foxconna zbog odustajanja od obećanog povećanja plaća.

Na konferenciji za novinare u listopadu glasnogovornik ministarstva obrane rekao je da je poticanje osnivanja vojski dobrovoljaca u državnim tvrtkama bilo potrebno da bi se 'ojačao razvoj nacionalne obrane'.

Kineske korporativne vojske datiraju iz 20-ih godina prošlog stoljeća, kad su podržavale borbu Komunističke partije. Nakon što je 1949. Partija na čelu s Mao Ce-tungom preuzela vlast, vojske dobrovoljaca počele su se osnivati i u školama i državnim tijelima poput ministarstava. Krajem 50-ih godina 20. stoljeća kineske vojske dobrovoljaca brojile su 220 milijuna ljudi.

Mao je također proširio sustav milicija kako bi potisnuo i zastrašio ljude koji su se protivili njegovim radikalnim politikama dok je razvijao kult ličnosti unutar i izvan Partije.

Nakon Maove smrti 1976. Kina se okrenula gospodarstvu, a broj članova u milicijama pao je na samo osam milijuna ljudi u 2011. godini. Neke su državne tvrtke zadržale svoje jedinice iz ere Mao Ce-tunga do danas i one bi mogle biti upotrijebljene protiv nezadovoljnika koji su izgubili imetak u kineskoj nekretninskoj krizi.

Od 2022. do danas u Kini traje nekretninska kriza u kojoj su brojni ljudi izgubili novac jer su platili nikad dovršene stanove zbog propasti velikih građevinskih poduzeća.

Xi se priprema i za invaziju na Tajvan, zbog čega će veći dio Kine biti militariziran. Obećao je da će konačno 'ponovno ujedinjenje' otoka Tajvana s kopnom biti 'povijesno neizbježno'. Komunistička partija Kine smatra Tajvan dijelom svojeg teritorija, unatoč tome što ga nikada nije kontrolirala.