British Steel je sa svojih četiri tisuće radnika zaslužan za trećinu proizvodnje u britanskoj industriji željeza, a najave enormnih ulaganja u modernizaciju kompanije dočekane su s oprezom te pojedinim kritikama jer se upravo uvoz jeftinog kineskog čelika nalazi među glavnim uzrocima poteškoća u britanskoj metalurgiji u posljednjih dvadesetak godina
Kineska kompanija dogovorila je preuzimanje željezare British Steel, objavili su ovih dana britanski mediji, a zaključenje transakcije, koje ovisi o izvjesnoj dozvoli regulatora, značilo bi spas za željezaru koja se od proljeća nalazi u stečaju. British Steel zaslužan je za trećinu ukupne britanske proizvodnje čelika i zapošljava između četiri i pet tisuća radnika. U svibnju ove godine kompanija je zbog nakupljenih problema otišla u stečaj nakon što joj tamošnje vlasti nisu pristale odobriti financijsku pomoć.
Iz kineske korporacije Jingye obećavaju da će u idućih desetak godina u modernizaciju i proizvodnju investirati čak 1,2 milijarde funti (10,4 milijarde kuna). Iz kompanije su najavili i da će ponuditi nove ugovore što je moguće većem broju radnika, no to nisu precizirali. O opstanku British Steela ovisi i dvadesetak tisuća radnih mjesta u ostatku proizvodnog i distributivnog lanca. Točna cijena po kojoj će preuzeti British Steel nije objavljena, no u medijima su se pojavile informacije da se radi o iznosu između 50 i 70 milijuna funti (430-605 milijuna kuna).
Najava preuzimanja uzburkala je duhove na britanskom otočju. Britanska ministrica gospodarstva Andrea Leadsom, čije riječi prenosi BBC, kazala je da usprkos tome što će kineska korporacija kontrolirati trećinu britanske industrije željeza 'ne postoje problemi vezani uz nacionalnu sigurnost'.
Uz osjetljivo pitanje nacionalne sigurnosti, transakcija je sporna za Britance jer se upravo uvoz jeftinog kineskog čelika nalazi među glavnim uzrocima poteškoća u britanskoj industriji željeza u proteklih dvadesetak godina.
O novom vlasniku British Steela ne postoji puno detaljnih informacija. Riječ je o konglomeratu smještenom u provinciji Hebei na sjeveroistoku Kine, na kojem se nalazi oko petine ukupne kineske proizvodnje željeza. Jingye zapošljava više od dvadeset tisuća radnika, u privatnom je vlasništvu, a uz proizvodnju čelika bavi se proizvodnjom kemikalija, nekretninama te ugostiteljstvom. Lani je imao prihod od oko 90 milijardi juana (85 milijardi kuna).
Kineska se kompanija proteklih godina fokusirala na modernizaciju poslovanja i širenje na međunarodna tržišta. Analitičari komentiraju kako bi interes za British Steel mogao proizlaziti iz činjenice da je britanska kompanija specijalizirana za proizvode poput željezničkih tračnica ili čeličnih šipki koje se koriste u izgradnji mostova i drugdje u građevini, čime bi Jingye upotpunio svoju ponudu. Novom vlasniku bit će na raspolaganju i podružnice koje British Steel ima u ostatku Europe, a moći će iskoristiti i britanske državne programe kojima se pomažu modernizacija te razvoj i primjena novih tehnologija.
Britanski mediji prenose izjave radnika, sindikalista i predstavnika tamošnjih udruženja u industriji željeza koji pozdravljaju najavljeno preuzimanje, ali i upozoravaju na oprez u optimizmu. Smatraju da najavljenim ulaganjima britanska industrija čelika opet može ravnopravno konkurirati u svijetu.
Najavljeno preuzimanje samo je posljednji događaj u desetljećima dugom procesu postepenog gašenja britanske industrije željeza. Krajem šezdesetih godina britanska je vlada nacionalizirala 90 posto tamošnje industrije te je četrnaest velikih željezara okupljeno pod jednom kapom u British Steel Corporation. Kompanija je osnovana s ciljem reorganizacije i modernizacije industrije te nadoknađivanja godina i godina bez ikakvih ulaganja u nju.
Zatvaranje gubitaških tvornica u idućih petnaest godina prepolovilo je broj zaposlenih u British Steelu na 130 tisuća, a preokret je došao tek krajem osamdesetih, kad je kompanija nakon modernizacije konačno opet počela poslovati profitabilno. British Steel je u drugom dijelu osamdesetih opet privatiziran i iako je još neko vrijeme uspješno poslovao, do kraja milenija izazovi tržišta doveli su do spajanja s nizozemskom željezarom Hoogovens. Zajedničku kompaniju je nešto kasnije preuzela indijska korporacija Tata, da bi tijekom još nekoliko reorganizacija i razdvajanja poslovanja British Steel bio sveden na današnju razinu.
Konkurencija i neizvjesnost oko izlaska Velike Britanije iz Europske unije donijeli su poteškoće u poslovanju. Na to su se nadovezali rast cijena željezne rude, slabljenje britanske funte i pad cijena čelika na međunarodnom tržištu te je kompanija proljetos završila u stečaju. Obećanja novog kineskog vlasnika o modernizaciji proizvodnje, pa i povećanju kapaciteta jednog dana u budućnosti, zvuče primamljivo, no iz vlastitog, hrvatskog iskustva znamo da su takve entuzijastične najave o čeličnoj budućnosti zastarjelih željezara vrlo sklone hrđanju.