HEP je ovisan o kiši. Više od polovice domaće proizvodnje električne energije, uz uvjet da je godina bogata oborinama, dolazi iz hidroelektrana. O daru s neba ovisi i poslovna godina HEP-a.

Primjerice, lani je dobit HEP grupe dosegnula milijardu i 360 milijuna kuna, što je za oko 64,5 milijuna kuna više nego 2017. godine. Prihod je u 2018. bio 7,57 milijardi kuna, za 229 milijuna veći nego godinu prije.

Brojke su rasle najvećim dijelom zahvaljujući povoljnim hidrološkim prilikama u 2018. U HEP-ovim hidroelektrana proizvedeno je 6,9 TWh (teravatsat, odnosno milijarde kilovatsati) električne energije, što je u odnosu na 2017. više za 1,9 TWh ili za čak 38,7 posto.

Zanimalo nas je kakva je situacija s hidroelektranama u ovoj godini.

'Ukupna je energetska vrijednost voda u prvih pet mjeseci 2019. zbog loših hidroloških okolnosti bila manja od planirane. Međutim, zbog vrlo povoljnih hidroloških okolnosti tijekom svibnja prikupljena količina vode osigurala je stanje akumulacijskih jezera na razini godišnjeg plana. To će u nadolazećem, uobičajeno najsušnijem razdoblju godine smanjiti potrebu za radom termoelektrana i nabavom električne energije izvan sustava HEP-a', poručili su za tportal iz HEP grupe.

Inače, u revitalizaciju hidroelektrana HEP planira uložiti ukupno oko 3,6 milijardi kuna, od čega je do danas uloženo oko 1,4 milijarde kuna, a do završetka revitalizacije 2028. godine uložit će još oko 2,2 milijarde kuna.

Rezultat tog investicijskog ciklusa bit će dodatnih 160 megavata nove snage, što odgovara snazi jedne velike hidroelektrane, šeste po veličini među postojećim HEP-ovim hidroelektranama.

U sustavu HEP-a nalazi se 28 hidroelektrana, a najveća je HE Zakučac s instaliranom snagom od 486 MW te isporučuje oko trećinu ukupne hidroenergije u Hrvatskoj.