PRVO POLUGODIŠTE

Povoljne hidrološke prilike zaslužne za visoku dobit HEP-a

28.09.2018 u 15:08

Bionic
Reading

HEP grupa je u prvom polugodištu ove godine ostvarila konsolidiranu neto dobit od 1,17 milijardi kuna, što je u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje 182,3 milijuna kuna manje, podaci su iz konsolidiranog polugodišnjeg financijskog izvješća HEP-a

Poslovni prihodi HEP grupe (Hrvatska elektroprivreda d.d. zajedno s ovisnim društvima) u prvih šest mjeseci iznosili su 7,57 milijardi kuna, što je 3,5 posto ili za 274,8 milijuna kuna manje nego u istom razdoblju lani.

Uprava HEP-a navodi kako su prihodi od prodaje električne energije povećani za 123,6 milijuna kuna, zbog rasta potrošnje i povećanja HEP-ovog udjela u prodaji kupcima poduzetništva te rasta prosječne prodajne cijene za kupce poduzetništva HEP Opskrbe.

Prihodi od prodaje plina veći su 286,2 milijuna kuna zbog prihoda od prodaje plina Petrokemiji i trgovanja na burzama, dok su prihodi od prodaje toplinske energije manji su za 13,2 milijuna kuna, zbog manje potrošnje u zimskim mjesecima.

No, svi ostali poslovni prihodi smanjeni su 671,4 milijuna kuna i u prvom su polugodištu ove godine iznosili 276,2 milijuna kuna, što iz HEP-a objašnjavaju činjenicom da je u isto vrijeme lani ostvaren prihod od ukidanja umanjenja imovine u iznosu od 508,2 milijuna kuna.

Poslovni rashodi HEP grupe u prvih su šest mjeseci iznosili su 6,19 milijardi kuna, što je za 195,4 milijuna kuna ili 3,3 posto više u odnosu na isto razdoblje lani.

Uslijed povoljnih hidroloških uvjeta te nižih cijena ugljena, troškovi proizvodnje električne i toplinske energije manji su 347,2 milijuna kuna u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a zbog manje nabave električne energije na tržištu i ti su troškovi manji za 29,1 milijuna kuna.

No, povećani su ostali troškovi poslovanja zbog većeg ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca, većih troškova amortizacije, povećanih naknada za korištenje voda i koncesije na vodama i vodnom dobru uslijed veće proizvodnje hidroelektrana, troškova održavanja i emisijskih jedinica ugljičnog dioksida (CO2), dok su smanjeni troškovi naplativih usluga i materijala te troškovi osoblja uslijed smanjenja broja zaposlenih.

Hep
  • HEP native
  • Nuklearna elektrana u Krškom
  • Vjetroelektrana
  • Vjetroelektrana kod Šibenika
  • Vjetroelektrana kod Šibenika
    +15
HEP Izvor: Pixsell / Autor: Zeljko Lukunic/PIXSELL

Po podacima HEP-a, ukupna potrošnja električne energije kupaca u Hrvatskoj u prvih je šest mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine povećana za 2,4 posto, na 8.072 gigavatsati (GWh). Kućanstva su ostvarila neznatno manju potrošnju (0,7 posto) dok je potrošnja poduzetništva povećana za 4,5 posto. 

U HEP-u ističu kako su prvo polugodište obilježile povoljne hidrološke okolnosti, što je omogućilo značajnu proizvodnju električne energije u hidroelektranama i udio od 44 posto u strukturi izvora električne energije. 

Uslijed povoljne "hidrologije", smanjena je nabava električne energije na tržištu za 551 GWh (15,2 posto) i proizvodnja u termoelektranama za 689 GWh (33,8 posto), što je utjecalo na pad troškova poslovanja.

Po podacima HEP-a, u prvih je šest mjeseci ove godine u termoelektranama proizvedeno 1.349 GWh električne energije, dok je isporuka iz nuklearne elektrane Krško iznosila 1.235 GWh, što predstavlja 12,3 posto raspoložive električne energije HEP grupe.

Investicije HEP grupe u prvom su polugodištu iznosile 597,1 milijuna kuna, a odnose se na zamjene, rekonstrukcije, revitalizacije postojećih energetskih objekata, izgradnju i pripremu izgradnje novih energetskih objekata te priključenje potrošača. 

Po podacima iz polugodišnjeg financijskog izvješća za Hrvatsku elektroprivredu d.d., u prvih šest mjeseci ostvarena je neto dobit od 723,2 milijuna kuna, što je za 50,8 milijuna kuna manje nego u istom razdoblju lani. Smanjenje iz kompanije objašnjavaju manjom dobiti iz financijskih aktivnosti.

Poslovni prihodi HEP-a u prvom polugodištu iznosili su 4,36 milijardi kuna, što je porast 12,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok su poslovni rashodi porasli za 7,3 posto, na 3,97 milijardi kuna.